Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Zagrepčani opisali kako su im se psi ponašali prije potresa
Istraživači su analizirali 101 vrstu divljih sisavaca koji žive na 134 različita mjesta i otkrili da ženke u 60 posto slučajeva žive duže od mužjaka. Ono što je posebno iznenadilo istraživače bila je činjenica koliko dulje one žive. Naime, prosječno ženke imaju 18,6 posto dulji vijek od mužjaka. Suprotno tome, kod ljudi žene žive 7,8 posto dulje od muškaraca, pokazalo je istraživanje objavljeno u u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
- Iako je bilo dosta sisavaca gdje su mužjaci određenih vrsta živjeli duže (poput konja i nekih vrsta šišmiša i zeca) magnituda je ipak bila mnogo niža - tvrdi Jean-François Lemaître, istraživač u Francuskom nacionalnom centru za znanstveni Istraživanje i autor istraživanja. Lemaître je rekao da je istraživanje najšireg opsega do danas, iako tvrdi da nisu u mogućnosti uključiti mnoge vrste malih glodavaca jer nema mnogo podataka o tim životinjama u divljini.
Kad je riječ o razlozima zbog kojih postoji razlika u dugovječnosti između spolova, rekao je da postoji niz teorija. Lemaître je objasnio da nalazi njegova istraživanja sugeriraju da su razlike u muškoj i ženskoj dugovječnosti oblikovane životinjskim okruženjem i reproduktivnim ulogama.
- Ne nalazimo postojane razlike u spolnoj stopi i u stopama starenja. Osim toga, razlike u spolu u srednjem životnom vijeku i stopama starenja su vrlo različite kod različitih vrsta - navodi se u istraživanju. Lemaître je rekao da mužjaci kod nekih vrsta izrastu veći i imaju specifične osobine poput velikih rogova te da to može imati 'fiziološke troškove' i tako utjecati na to kako reagiraju na okolišne čimbenike, poput patogena. Što povećava razlike u životnom vijeku između mužjaka i ženki.
- Značajna raspodjela resursa mužjaka za rast i održavanje sekundarnih seksualnih osobina mogla bi učiniti muškarce ranjivijima u težim uvjetima okoliša nego što su to ženke - piše u istraživanju. Druga teorija je da dvije kopije istog spolnog kromosoma imaju zaštitni učinak. Primjerice, kod sisavaca ženke imaju dva X kromosoma dok mužjaci imaju samo jedan. Kod nekih vrsta ptica, gdje mužjaci često nadžive ženke, to je obrnuto. Slično tome, drugi su teoretizirali nešto što se naziva 'hipoteza majčinog prokletstva'. To je mogućnost da majke prenesu gene svojoj djeci, ali oni štete samo njihovim sinovima, ne i kćerima.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Iz šale počeo prodavati bukete od WC papira: I ljudi ih kupuju!
POGLEDAJTE VIDEO Robert Knjaz #ZAJEDNO24SATA