Kad se dijete rodi, od samog početka, još kao novorođenče, šalje važne signale svojoj okolini. Prva godina ključna je u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti. Beba upija brojne podražaje iz okoline, a glavnu ulogu u ostvarivanju komunikacije imaju roditelji. U dobi do tri mjeseca ne treba očekivati da će beba ponoviti ono što radite. Bitno je uspostaviti kontakt očima, i da reagira smješkom ili glasanjem.
- Pokušajte brže i sporije joj izgovarati glas A pa E, slati joj tiše pa glasnije poljupce, zviždukati... ili jednostavno oponašajte zvukove koje beba proizvodi - kaže logopedica Sonja Jovančević.
U dobi od tri do šest mjeseci beba reagira na okolinu i uživa u pažnji odraslih. Ovaj period je prijelazna faza iz gukanja u brbljanje. Bebe reagiraju na glas odraslih i odgovaraju glasovima, kao da razgovaraju.
Od šest do devet mjeseci bitno je uočiti koje glasove dijete već samo proizvodi kako bi vježbicama obogatili njezin vokabular novim glasovima. Ne pričajte tiho i monotono, mijenjajte tempo i melodiju govora. Izgovarajte djetetu razne slogove (ma-ma, pi-pi, la-la...) uz pokret, bilo da mu oponašate pticu, dodajete igračku ili se igrate loptom. U ovoj dobi preporučuju se zvučne igračke. Zadnja tri mjeseca prve godine mnoga djeca već znaju nekoliko riječi. Imenujte predmete uz različite intonacije (upitna, usklična i izjavna).
Pri dodavanju loptom ili drugim igrama pričajte što radite i potičite ih da razumiju što želite (npr. lovi loptu, donesi mi knjigu, upali svjetlo). Iznenadit će vas kojom brzinom uče.
Prve riječi
Između 9. i 15. mjeseca javlja se prva riječ sa značenjem te se dijete počinje aktivno služiti govorom i jezikom, kaže logopedica Sonja Jovančević.
I prije rođenja
Komunikacija majke i djeteta počinje još u intrauterinoj fazi. Dijete osluškuje mamine kretnje, disanje, otkucaje srca, a majka osjeća bebine pokrete i razgovara s njom.
Strelovito
Poslije 18 mjeseci dijete počinje slagati prve rečenice te naglo proširuje rječnik s oko 50 novih riječi na mjesec. U dobi od 2,5 godine zna ih oko 1000.