Granice ljudske izdržljivosti možda nisu ograničene duhom, ali tijelom svakako jesu. Znanost je kroz brojne studije, ali i konkretne primjere kroz povijest, izračunala one opće - koje se vode kao pravilo. Iako, postoje određena odstupanja i individualne razlike, budući da se određene vrste izdržljivosti mogu i istrenirati. Tako uz jednu dozu opasnosti za zdravlje pojedinci mogu postupno pomaknuti granice.
|
Foto: Dreamstime
Većina ljudi će iskusiti hipertermiju, tj. pregrijavanje već nakon 10 minuta ekstremne vlage i topline od nekih 60 Celzijusa. Ipak, to nije ljudska granica izdržljivosti, a znanstvenici smatraju kako je tek temperatura od 140 Celzijusa i više od toga recept za sigurnu smrt unutar nekoliko sekundi, dok vatrogasci pod punom zaštitnom spremom mogu izdržati temperaturu od oko 95 stupnjeva.
|
Foto: Fotolia
Preživljavanje pri uvjetima ekstremne hladnoće više je povezano s temperaturom koju naše tijelo uspije zadržati - odnosno kretanjem i zaštitnom odjećom, nego sa samom temperaturom zraka. Pothlađivanje tijela započinje s tjelesnom temperaturom od 35 Celzijusa, a gubitak svijesti s onom nižom od 27 stupnjeva. Računa se da je pad ispod 22 stupnja smrtonosan. Također, dokazano je da hipotermija nastaje nakon pola sata provedenih u vodi s temperaturom od četiri Celzijusa.
|
Foto: themoviedb.org
Prsni koš štiti naše srce od tvrdog udarca, ali i pomicanja uzrokovanih kretanjem. Prema NASA-inim stručnjacima, ipak postoji granica ubrzanja koje naše tijelo može podnijeti. Ona kod bočnog kretanja iznosi 14 G (pri čemu je 1 G sila normalne gravitacije na Zemljinom tlu) gdje bi se pri toj brzini organi odvojili jedan od drugoga. Kod kretanja naglavačke, može se izdržati sila od maksimalnih 8 G, dok uspravno kretanje naprijed ili nazad tijelo može izdržati do brzine od oko 40-ak G, piše <a href="http://www.huffingtonpost.com/2012/08/13/human-body-limits-survival_n_1773167.html">Huffington Post.</a>
|
Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Pri pojavi bolesti, dolazi do reakcije imunološkog sustava i povećanja tjelesne temperature. Pri dosezanju one od 43 stupnja Celzijusa dolazi do oštećenja mozga, dok 44 Celzijusa donosi sigurnu smrt. Razlog za to je što povećanje temperature rezultira raspadom proteina u tijelu te posljedično "zakuhavanjem" organa.
|
Foto: Thinkstock
Radijacija predstavlja dugoročnu prijetnju jer kroz vrijeme uzrokuje mutacije DNK, što u većini slučajeva dovodi do nastanka raka. No, koliko nas zračenja može trenutno ubiti? Nuklerani inženjer Peter Caracapp tvrdi da je ta granica između 5 i 6 SI (Sieverta), što će izazvati destabilizaciju stanica i smrt. Za usporedbu, radnici u Fukushime su tijekom nuklearne katastrofe ozračeni između 0,4 do 1 SI u satu.
|
Foto: Fotolia
Ljudi će se onesvijestiti ako atmosferski tlak padne ispod 57 posto, što je ekvivalent nadmorskoj visini od oko 4572 metra. Ipak, boravak na većim visinama neće ubiti one pripremljene - planinari i penjači postupno prilagođavaju svoje tijelo na visinu i pad razine kisika. No niti oni, pa čak niti opremljeni s bocama kiska, ne bi mogli dugo preživjeti na visini iznad 7925 metara.
|
Foto: Fotolia
Iako se za opće pravilo uzima kako će čovjek umrijeti već nakon tri tjedna bez hrane, brojni primjeri ekstremnog preživljavanja pomiču granice. Na njih u velikoj mjeri utječe i tjelesna težina prije gladovanja, pa što je veća težina - tijelo dulje može crpiti rezerve hranjivih tvari. Ipak, nakon 45 dana gladovanja preko 90 posto ljudi izgubit će 30 posto tjelesne težine, a ta velika promjena najčešće izaziva pojavu smrtonosnih bolesti.
|
Foto: Fotolia
Preko 80 posto ljudi došlo bi u stanje ozbiljne dehidracije i potencijalne smrti već nakon tri dana, dok nakon sedam dana bez kapi tekućine dolazi do situacije koja je fatalna za sva ljudska bića.
|
Foto: Fotolia
Većina ljudi može izdržati oko dvije minute bez zraka, a nakon toga se javlja nesvjestice te ako i dalje nema zraka - smrt. Ipak, raznim vježbama meditacije, disanja i povećanja kapaciteta pluća ta se granica može pomaknuti - pa postoje ronioci koji su bez kisika u kontroliranim uvjetima uspjeli izdržati i 17 minuta.
|
Foto: Dreamstime
Izdržljivost se na ekstremne uvjete poveća treningom, no generalno možemo biti 3 tjedna bez hrane, 3 dana bez vode i 3 minute bez zraka. Otkrijte i druge granice