Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i Europi, a, prema Državnom zavodu za statistiku, od njih umre 48,1 posto ljudi. Lani je od bolesti srca i krvnih žila umrlo 24.232 ljudi, od toga 13.787 žena i 10.445 muškaraca. 

Ono što zabrinjava jest što su nagli nadolazeći temperaturni skokovi, promjene vremena, tlaka zraka, velike vrućine, ali i nagle hladnoće, razdoblja koja su najrizičnija za srčane bolesnike.

- Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima unatrag nekoliko godina može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija, srčane aritmije, ali i općenito kod drugih bolesti srca - kaže dr. Hrvoje Pintarić, kardiologom iz zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica.

Zbog vrućine, nastavlja kardiolog, dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka. U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nesvjestice. Ako je visoka temperatura udružena s visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati, što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela. Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što, pri pojačanom znojenju uz neadekvatnu nadoknadu, može dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, moždani udar ili infarkt srca, upozorava dr. Pintarić.

- Ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi nego treba rehidrirati tijelo običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom. Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke, prema potrebi tuširati se mlakom vodom te izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati - savjetuje kardiolog.