Depresija je uzrok 15 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti, pokazuje desetogodišnje istraživanje njemačkih znanstvenika objavljeno u časopisu Atherosclerosis. Zaključili su da je depresija opasna gotovo kao pretilost, a jedino su se povišen krvni tlak i pušenje pokazali značajnijim prediktorima za smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti u 3428 muških ispitanika.
- Smatra se da bi se tijekom života svaka četvrta osoba mogla suočiti s nekom duševnom bolešću. Za usporedbu, smatra se da će svaka 25 osoba tijekom života oboljeti od endokrinoloških bolesti, a svaka deseta od karcinoma - kaže psihologinja Iva Kantolić iz Poliklinike Leptir.
Depresija sa sobom vuče niz simptoma koji mogu dugoročno narušiti zdravlje.
- Tu spadaju narušena kvaliteta sna, gubitak ili pojačanje apetita, gubitak interesa za omiljene aktivnosti, smanjena koncentracija i slično. Na van se to očituje kroz stalan umor te nerijetko narušene bliske i profesionalne odnose. No još su veće promjene u tijelu, u hormonalnom statusu i cjelokupnom funkcioniranju organizma što dovodi do narušavanja zdravlja - objašnjava Kantolić.
Kombinacija navedenih simptoma može uzrokovati nisko samopoštovanje i osjećaj bezvrijednosti, što često donosi i suicidalne misli. Da je doista riječ o depresiji, ustanovit će specijalist psihijatrije, a jedan od glavnih kriterija je da simptomi traju nekoliko mjeseci u nizu.
Osim “klasične”, razlikujemo mnogo oblika depresije. Atipična depresija, jedna od najčešćih, često je neprepoznata i dvije do tri godine. U odnosu na “klasičnu”, javlja se ranije u životu i traje dulje. Od “klasične” depresije najviše se razlikuje u tome što pojedinac može nakratko izaći iz depresivnog raspoloženja.
Uglavnom je funkcionalan u obiteljskoj i/ili radnoj okolini, no izraženi simptomi umanjuju kvalitetu života i narušavaju zdravlje. Simptomi uključuju povećanje apetita što često dovodi do debljanja, javljaju se i pojačana želja za snom, osjećaj težine i bola u udovima i zglobovima ili izraženost neke druge vrste bola.
Okolina često simptome interpretira kao loš trenutak, lošu životnu fazu ili osobinu ličnosti, a rizik od (pokušaja) suicida je visok. Ako prepoznate ove simptome kod sebe ili drugih, potražite stručnu pomoć.
Depresiju često prate promjene u probavi
Duševna bolest je posljedica neravnoteže kemije mozga, ali ne ostaje isključivo “u glavi”. Ljudi koji pate od depresivnih poremećaja često osjećaju promjene u apetitu i probavi te imaju češće bolove, a ljudi koji pate od anksioznih poremećaja često osjećaju teškoće u kardiovaskularnom i probavnom sustavu te im je narušen imunitet. Sve to narušava kvalitetu života.
Oružje protiv depresivnosti su pozitivne misli
Usmjerenost na negativno navika je koju možete mijenjati. Svakodnevno radite na promjeni negativnog mišljenja u pozitivno. Zaigrajte igru sa sobom. Kad pomislite da nešto nije u redu, zaustavite se i sagledajte što je pozitivno u toj situaciji. Umjesto negativnih misli o gužvi u prometu, zahvalite što je provodite u toplom tramvaju ili vlastitom autu uz glazbu.
Na kraju dana ne razmišljajte o brigama o sutrašnjem danu, nego nabrojite barem tri lijepe stvari koje su vam se dogodile taj dan i na kojima možete biti zahvalni, savjetuje Kantolić.
Dobro spavaj, jedi i vježbaj za dobro raspoloženje
Dugoročno najučinkovitiji recept za održavanje stabilnog raspoloženja je cjelovita promjena životnog stila. Ona uključuje održavanje urednog bioritma, s uravnoteženom prehranom i umjerenom tjelesnom aktivnosti. Izaberite nešto što vam se sviđa, a ne nešto što vam je tlaka, po mogućnosti na svježem zraku.
Za oporavak je ključna podrška bliskih ljudi
Oporavak od duševne bolesti je itekako moguć, uz pravodobno i pravilno liječenje. Ne radi se samo o liječenju lijekovima, nego i o promjeni stila života. Pritom je ključna podrška i motivacija bližnjih, poručuje psihologinja Kantolić.