Koliko ste sati prošlog tjedna čitali knjige, bilo je pitanje je koje se od 1992.godine preko anketa postavljalo tisućama Amerikanaca kao dio Zdravstvene studije Sveučilišta u Michiganu.
Kad su 2016. godine znanstvenici sa Yalea pregledavali prikupljene podatke o navikama čitanja i zdravlju više od 3600 muškaraca i žena starijih od 50 godina, pojavio se obrazac. Ljudi koji čitaju knjige - fikciju ili beletristiku, poeziju ili prozu - samo 30 minuta dnevno tijekom nekoliko godina žive prosječno dvije godine duže od ljudi koji uopće nisu čitali ništa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Uz to, oni koji su svaki tjedan uz knjigu provodili više od tri sata imali su za 23 posto manju vjerojatnosti da će umrijeti između 2001. i 2012. od vršnjaka koji su čitali samo novine ili časopise.
Bebe mlađe od šest mjeseci kojima roditelji čitaju na glas nekoliko puta tjedno pokazuju kasnije bolje vještine u čitanju i pisanju, postižu bolje rezultate na testovima inteligencije i pronalaze bolje poslove od onih kojima se ne čita.
No nedavna istraživanja tvrde da je čitanje možda jednako važno i u odrasloj dobi. Kad se vježbaju kroz cijeli život, čitanje i usvajanja jezika podržavaju zdravo funkcioniranje mozga na više načina.
Zašto je čitanje knjiga i časopisa drugačije?
Prvo, tvrde znanstvenici, poglavlja u knjigama potiču "duboko čitanje" jer za razliku od npr. preskakanja stranica u novinama, čitanje knjige (bilo kojeg žanra) mozak prisiljava na kritičko razmišljanje i povezivanje, u čemu sudjeluju sve njegove regije, sva četiri režnja i obje polutke mozga.
S vremenom neuronske mreže mogu sve bolje promicati brže razmišljanje i pružiti veću obranu od kognitivnog propadanja.
Još jedna od prednosti čitanja knjiga, posebno beletristike, je ta što se pokazalo da povećava empatiju i emocionalnu inteligenciju. Jedno istraživanje iz 2013. pokazalo je da su sudionici koji su pročitali samo prvi dio ili poglavlje neke priče pokazali vidljivo povećanje empatije, dok su oni koji su čitali samo vijesti pokazali smanjenje empatije.
Ova otkrića mogu zvučati trivijalno, piše Booklyst, ali nisu: jer razvijanje socijalnih alata kao što su empatija i emocionalna inteligencija može dovesti do bolje i kvalitetnije ljudske interakcije, što za uzvrat može čak smanjiti razinu stresa koji osjećamo.
To naravno ne znači da ne treba čitati časopise i novine jer čitanje bilo čega što nas navodi na razmišljanje i izlaže nas novim riječima, izrazima i činjenicama, donosi mentalnu korist.
Nova istraživanja tako pokazuju da široki vokabular može dovesti do 'otpornijeg uma', sposobnosti mozga da se bolje prilagodi šteti koju zadobije prilikom moždanog udara ili nekog drugog oblika propadanja, npr. Alzheimerove bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: