Urbani, gradski ili zajednički vrtovi su zelene oaze u gradu u kojima se ljudi mogu družiti i raditi nešto korisno za sebe. Oni čine svježu hranu lako dostupnu svakome, a dobrobiti vrtova su osim ekonomskih, socijalni i ekološki.
Zelene su površine uvijek dobitak za gradove. Tako se u Londonu čeka i po 10 godina kako bi se mogao iznajmiti komadić vrta u lokalnom povrtnjaku.
U Hrvatskoj su tradicija privatni povrtnjaci, a u gusto naseljenim područjima gdje ljudi nemaju vlastite okućnice postoji velik interes za uzgojem vlastite hrane.
Zagreb, je kao i Varaždin, Ivanić Grad, Virovitica, prepoznao potrebu za pokretanjem zajedničkih vrtova, te tijekom ove godine na korištenje bez naknade zainteresiranim građanima osigurao uređene gredice. Potičući razvoj ovog projekta u Hrvatskoj, 24sata i partneri projekta – Radio Kaj, Zagrebačka pivovara i Pevec, žele pomoći uređenju urbanih vrtova i afirmaciji zajedničkih vrtova diljem Hrvatske te pritom senzibilizirati javnost o dimenziji samoodrživosti.
Sustav praksi zvan urbano povrćarstvo postao je gotovo novi globalni pokret čiji je cilj aktivno sudjelovanje u proizvodnji hrane te obnova neophodne veze između ljudi, okoliša, zajednice.
Urbana poljoprivreda nudi novo poimanje urbanih zona, afirmaciju javnog prostora kao mjesta produkcije, a ne isključivo konzumacije.
Omogućavanje individualnog uzgoja hrane u gradu bitno zbog ekološke komponente budući pridonosi održivosti i smanjuje ekološki otisak pojedinca i zajednice u kojoj živi. Važna je i socijalna dimenzija jer uključivanjem različitih skupina, poput npr. osoba s invaliditetom, lokalnih škola i vrtića ili umirovljenika, možemo pomoći inkluziji i razvoju međugeneracijske solidarnosti i razmjene. Primjer iz Zagreba je uključivanje Zaklade „Zajednički put“ koja promiče aktivno starenje koja će svojim članovima osigurati vrtlarenje i gradskim vrtovima.
Uz druženje različitih skupina, boravak u prirodi i uzgoj vlastitog povrća pokreće i normalnu ljudsku komunikaciju među prvim susjedima koji se inače gotovo niti ne poznaju.
Tijekom raznih faza formiranja i brige oko vrta, svi zainteresirani urbani vrtlari pozvani su da sudjeluju na radionicama gdje će se moći informirati se o svemu što je potrebno za izradu vlastitog vrta u urbanom kontekstu – sadnja, kompostiranje, navodnjavanje, sakupljanje plodova. Prvu takvu radionicu u Zagrebu organiziramo u suradnji sAgronomskim fakultetom u Gradskom vrtu Sopot 12. rujna.
U urbano vrtlarstvo uključuju se se uglavnom dvije skupine ljudi. Ljudi srednje i starije dobi, te ljudi mlađe dobi, prvenstveno mlade obitelji s malom djecom. Urbano vrtlarstvo je odličan način za poticanje međugeneracijskih odnosa. Stariji i mladi razmjenjuju iskustva, sjemenje i tehnike urbanog vrtlarstva. Formiraju se skupine koje imaju i edukacijski karakter. Pored učenja o sadnji i održavanju vrtova, ljudi se podučavaju zdravijem životu, poduzetništvu, upravljanju novcem i okolišem. Nova generacija urbanih vrtlara je više psihografska nego demografska kategorija; urbana ekipa koja se zaljubila u uzgoj povrća i voća, generacija čiji su roditelji uglavnom prezirale pomisao o vrtu držeći povrtnjake u gradu primitivnim. Demografski oni su skupina 18-45, singls/couples, višeg obrazovanja, te suvremenog načina života.
Čak i organski uzgojena hrana, ako je doputovala s polja udaljenog na tisuće kilometara, u pravom smislu nije `ekološka`, a transport hrane je glavni čimbenik koji čini gradove neodrživima. Jestive kulture iz urbanih vrtova često su manje `zagađene` nego konvencionalno uzgojene. U suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu pokrenut ćemo i praćenje kvalitete tla i razine onečišćenja u Gradskim vrtovima Zagreba.
U svakom slučaju, pozivamo vas na druženje i volontersku akciju uređenja Gradskog vrta Sopot 12. rujna od 10 do20 sati. Družite se s poznatim umjetnicima, sudjelujte u uređenju cvjetnjaka, educirajte se o vrtlarenju u urbanom kontekstu.
Dobro nam došli!