Iako se najčešće koristi kao dodatak kolačima od dizanog tijesta te umacima za riblja jela, nekoliko kapi limunova soka zamijenit će ocat u salati, ali i istaknuti aromu sirovih kamenica. No blago kiselkasti okus limuna najjače će naglasiti aromu krema i pjenica na bazi bjelanjaka. U spoju sa smeđim šećerom, limun će “zasjati” u jelima od piletine, ali i voćnim salatama te povrću kuhanom na pari.
“Parfem za hranu”, kako ga nazivaju kulinarski stručnjaci, okus, ali i miris, duguje limoneli, esencijalnom ulju kore limuna. Često se koristi kao ukras: kriškom limuna dekoriraju se riblje i mesne plate kako bi se pojačao njihov poseban okus. Najbolji su manji plodovi glatke kore te intenzivno žute boje i mirisa. Držite li ih u hladnjaku, omotajte ih plastičnom folijom kako se ne bi osušili ili ih konzervirajte u staklenoj posudi napunjenom solju i začinima.
Osim što neutralizira neugodne mirise, limunska kiselina omekšava meso te je idealan dodatak marinadama. S obzirom na to da sprječava oksidaciju, limunov će sok usporiti tamnjenje voća poput banana i jabuka, a dodate li ga riži, dodatno će istaknuti njezinu bjelinu. Također se preporučuje kao prirodna pomoć mršavljenju, a limunada u koju ste, umjesto šećera, dodali žličicu soli, vraća tijelu minerale izgubljene znojenjem.
Iako manje poznat, njegov citrusni rođak, limeta, idealan je za pripremu osvježavajućih ljetnih koktela, sorbeta i kolača, a zbog intenzivne boje i ukrasni detalj na jelima.
>>>Osušenu koru možete i samljeti te umiješati u brašno, umak ili marinadu. Prah će zadržati aromu i miris pritom ne kvareći teksturu “osjetljivih” pjenica i krema. Ribate li koru limuna, izbjegavajte unutarnji bijeli dio jer je gorkog okusa.
>>>Zagrijavanjem limuna u pećnici desetak minuta na 50C ili 2 minute u mikrovalnoj omekšat ćete mu koru te olakšati cijeđenje soka. Isti učinak postići ćete valjanjem limuna o tvrdu površinu ili trljanjem među rukama te namakanjem u toploj vodi.