Za školsku godinu 2026./2027. odgodu upisa u prvi razred dobilo je 4329 djece, a u školske klupe trebalo je sjesti nešto više od 36.000 prvašića. Među razlozima za odgodu navode se emocionalna nezrelost, teškoće s pažnjom i koncentracijom, jezične i govorne teškoće te nedovoljno razvijena grafomotorika, odnosno fina motorika ruke potrebna za pisanje i crtanje.
Istodobno, djeca sve više vremena provode sjedeći, pred ekranima ili u organiziranim aktivnostima, a sve manje u slobodnoj igri i kretanju. Odrasli im pritom, u najboljoj namjeri, često unaprijed uklanjaju svaku prepreku i rješavaju svaki problem.
POGLEDAJTE VIDEO:
Temelji spremnosti za školu postavljaju se mnogo prije polaska u prvi razred. Do treće godine djetetov mozak doseže oko 80 posto veličine mozga odrasle osobe, a do pete gotovo 90 posto. U tom se razdoblju ubrzano razvija bijela tvar, sazrijevaju živčani putovi i nastaju brojne neuronske veze. Zato je, ističe dr. Ranko Rajović, iznimno važno kako se djeca u tim godinama kreću, igraju i razgovaraju s odraslima. Njegova je poruka roditeljima jasna: djetetu do sedme godine ne trebaju požurivanje ni pretjerana zaštita, nego dovoljno kretanja, igre i prilika da samo istražuje.
Dr. Rajović autor je NTC sustava podrške razvoja djeteta, koji se primjenjuje u više od 20 europskih država, a u sedam država akreditirala su ga ministarstva obrazovanja. Pročelnik je Katedre za neuroznanost u odgoju i obrazovanju na Pedagoškom fakultetu u Kopru, osnivač Mense u više država i dugogodišnji predsjednik Odbora međunarodne Mense za darovitu djecu. Roditeljima, odgojiteljima i učiteljima uskoro će uživo održati seminar “Novi izazovi u odgoju i obrazovanju djece”, i to 27. i 28. listopada u Zagrebu te 23. i 24. studenoga u Splitu.
Koje su razvojne faze do sedme godine posebno važne i što roditelji i odgojitelji moraju učiniti kako bi poticali razvoj inteligencije kod djece?
Prvih nekoliko godina života izuzetno je važno za razvoj mozga. Genetika određuje potencijal, ali okruženje u kojem dijete odrasta snažno utječe na to kako će se taj potencijal razvijati. Od rođenja do druge godine posebno je važan senzomotorni razvoj, a istodobno se razvija i asocijativna integracija, odnosno sposobnost povezivanja različitih informacija i iskustava. Kad dijete uzme čašu, ono ne izvodi samo pokret rukom. Istodobno prepoznaje predmet, povezuje ga s prethodnim iskustvom te uči čemu služi. Zato su okretanje, puzanje, ustajanje, hodanje i istraživanje prostora toliko važni. Od druge do četvrte godine intenzivno se razvijaju govor, koordinacija, simboličko mišljenje i samostalnost. Dijete želi sve dodirnuti, isprobati, otvoriti, zatvoriti, složiti i rastaviti. Od četvrte do sedme godine razvijaju se složenije misaone sposobnosti, pažnja, radno pamćenje i zaključivanje. Tad su posebno korisne igre u kojima dijete uspoređuje, razvrstava, povezuje naizgled nepovezane pojmove i samostalno rješava probleme. To je jedan od važnih principa NTC programa. Roditelji često misle da će dijete biti inteligentnije ako što ranije nauči slova, brojeve ili strane jezike. Međutim, nije najvažnije koliko činjenica dijete zna, nego kako razmišlja i koristi ono što je naučilo. Zato stalno naglašavam važnost igre, kretanja i istraživanja. Dijete koje trči, skače, penje se, održava ravnotežu i igra se s drugom djecom stječe raznovrsna iskustva koja potiču razvoj mozga. Važno je da mu omogućimo da istražuje, razmišlja, pokušava, pogriješi i samo pronađe rješenje.
Djeca se danas sve manje slobodno igraju i kreću. Zašto je igra toliko važna i kako različite vrste igre potiču razvoj mozga, govora i socijalnih vještina?
Igra je osnovni način na koji dijete uči i upoznaje svijet. Kroz nju razvija pažnju, pamćenje, govor, koordinaciju, maštu i sposobnost rješavanja problema. Igre poput trčanja, skakanja i penjanja razvijaju motoriku i kontrolu tijela. Simbolička igra, primjerice igranje liječnika ili kutija koja postaje automobil, potiče maštu, govor i razumijevanje različitih uloga. Konstruktivne igre, poput slaganja kocaka i puzzli, razvijaju prostorno mišljenje, strpljenje i planiranje. Igra s drugom djecom uči ih dijeljenju, čekanju na red, pregovaranju i razumijevanju tuđih osjećaja. Odrasli djetetu trebaju osigurati vrijeme, prostor i materijale za slobodno istraživanje, uz povremeno poticanje i podršku. Najvrednija je igra u kojoj dijete samostalno donosi odluke, istražuje i uživa jer tako razvija znanje, kreativnost, samostalnost i emocionalnu sigurnost.
Koliko je važno ozbiljno shvatiti djetetovo gugutanje? Je li bolje tepati, pjevati ili govoriti jasno?
Gugutanje je jedan od prvih oblika komunikacije i izuzetno je važno da roditelji na njega reagiraju. Kad beba proizvede glas, a roditelj joj odgovori osmijehom, pogledom, riječima ili ponavljanjem toga glasa, zapravo započinje njihov prvi razgovor. Dijete tako otkriva da svojim glasom može izazvati reakciju druge osobe, a razvijaju se i neuronske veze važne za govor, socijalnu interakciju i emocionalni razvoj. Roditelji mogu ponavljati glasove koje dijete proizvodi, pjevati mu, mijenjati intonaciju te govoriti nježno i razgovijetno. Povremeno tepanje nije problem, posebno uz melodiju glasa i izražajno lice, ali dijete treba redovito slušati i pravilan govor. Posebno bih istaknuo jedno: kad beba nešto pokušava reći, roditelj treba odgovoriti, a zatim zastati i dati joj priliku da ponovno proizvede glas. Tako nastaje prava mala komunikacija, i to mnogo prije prve riječi. To je jednostavna, prirodna aktivnost, ali izuzetno važna za razvoj mozga.
Internet je pun savjeta o boravku na trbuhu i podizanju glavice već od prvih dana. Koliko je kretanje važno i što još potiče razvoj mozga u najranijoj dobi?
Motorički razvoj i razvoj mozga usko su povezani. Kad beba podiže glavicu, okreće se ili pokušava dohvatiti igračku, aktiviraju se različiti senzorni i motorički sustavi. Boravak na trbuhu, dok je dijete budno i pod nadzorom, jača mišiće vrata, ramena i leđa te ga priprema za okretanje i puzanje. Počinje se s nekoliko minuta, a to se vrijeme postupno produžuje. Za spavanje bebu uvijek treba položiti na leđa. Kad beba vidi igračku, pokuša je dohvatiti, dodirne je i stavi u usta, ona ne vježba samo pokret, nego istodobno povezuje vidne, dodirne i druge osjetilne informacije. Zato su jednostavne aktivnosti često najbolje: staviti igračku malo izvan dosega, razgovarati s bebom, pjevati joj, omogućiti joj da dodiruje predmete različitih tekstura i da se slobodno kreće na sigurnoj podlozi. Nije cilj požurivati razvoj ili učiti bebu nečemu za što još nije spremna. Roditeljima bih poručio da ne pokušavaju ubrzavati razvoj djeteta, nego da mu omoguće dovoljno prilika za prirodno kretanje i istraživanje.
Kad djetetu početi pričati priče i treba li bajke doslovno čitati ili ih koristiti kao poticaj za razgovor?
Djetetu treba pričati priče od najranije dobi, čak i prije nego što razumije riječi. U početku su važni glas roditelja, intonacija, ritam govora i emocionalna povezanost. Kasnije možemo koristiti slikovnice, pokazivati predmete i životinje te postavljati jednostavna pitanja. Od druge ili treće godine posebno je važno uključiti dijete u stvaranje priče. Roditelj započne i pita: “Što misliš, što se onda dogodilo?”. Od četvrte godine uvodimo složenije bajke, ali ne zadržavamo se samo na čitanju, nego razgovaramo o likovima i njihovim postupcima: “Zašto je to napravio?”, “Što bi ti učinio?”, “Kako je mogao drugačije riješiti problem?”... U NTC programu koristimo i nelogične priče, u kojima povezujemo pojmove koji na prvi pogled nemaju nikakve veze, primjerice slona koji vozi bicikl i nosi kišobran. Takve neobične slike potiču maštu, asocijacije i pamćenje. Važno je da čitanje ne postane ispitivanje djeteta. Ponekad ćemo samo pročitati bajku i uživati u njoj, a ponekad ćemo zastati i zajedno smisliti drugačiji završetak. Cilj je da dijete ne bude pasivni slušatelj, nego aktivni sudionik priče koji tako razvija sposobnost razmišljanja, povezivanja i zaključivanja.
NTC seminar dr. Ranka Rajovića 'Novi izazovi u odgoju i obrazovanju djece'
NTC seminar namijenjen roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i svima koji rade s djecom održat će se ove jeseni u Zagrebu i Splitu. U Zagrebu će se seminar održati u Mozaik Event Centru, Slavonska avenija 6/II. Prvi stupanj na rasporedu je 27. listopada, a drugi stupanj 28. listopada 2026., oba dana od 17.30 do 21 sat. U Splitu će se seminar održati u hotelu Le Méridien Lav, u dvorani Grand Dalmacija, na adresi Grljevačka 2A, Podstrana. Prvi stupanj održava se 23. studenoga, a drugi stupanj 24. studenoga 2026., također od 17.30 do 21 sat. Prvi stupanj obuhvaća razvoj mozga i ključna razvojna razdoblja, najčešće pogreške roditelja, ranu stimulaciju i važnost igre te razvoj koncentracije i kreativnosti. Drugi stupanj donosi praktične igre i aktivnosti temeljene na neuroznanosti, učenje kroz bajke i priče te igre za duboku pažnju. Polaznici dobivaju diplomu i NTC materijale, a pohađanje obaju stupnjeva preduvjet je za stjecanje licence za NTC program. Broj mjesta je ograničen. Ulaznice su dostupne putem platforme Core Event. Više informacija dostupno je na stranici www.prosport.hr.