Ako radije birate jeftiniji Zinfandel Rosé, umjesto skupog argentinskog Malbeca, to puno više govori vašoj osobnosti, nego o ukusima, odnosno osjetljivosti nepca kad su u pitanju vina, tvrde istraživači koji stoje iza nove studije o tome kako ljudi biraju vina. Kažu da neke ljudske osobine, poput energičnosti i otvorenosti, ili neuroticizma, mogu ukazivati na to kakvu vrstu vina inače preferirate.
POGLEDAJTE VIDEO: Razgovor o mentalnom zdravlju uz - vino
Zadatak da osvijetle što se krije iza čaše vina za kojom će netko od nas posegnuti uzeo si je tim znanstvenika sa Sveučilišta Beijing Normal, iz Pekinga, analizirajući gotovo 10.000 recenzija vina jednog velikog internetskog trgovca vinima. Pomoću umjetne inteligencije odredili su osobine ličnosti na temelju tih recenzija te ih usporedili s jačinom vina koje su ljudi kupovali.
Analiza je pokazala da osobe koje su inače vrlo otvoreni i ugodni su u društvu češće biraju vina s višim udjelom alkohola. Takva se vina obično smatraju kvalitetnijima te imaju punije tijelo i bogatiji okus. Među njima su, primjerice, Cabernet Sauvignon, Malbec, Porto ili Sherry.
S druge strane, osobe s izraženijom ekstraverzijom i neuroticizmom češće kupuju vina s nižim udjelom alkohola, poput Sauvignon Blanca, Pinot Noira ili Prosecca.
- Rezultati pokazuju da osobine ličnosti značajno oblikuju način na koji potrošači procjenjuju vino, napisali su istraživači u časopisu *Journal of Personality*.
Prema riječima autora istraživanja, osobe koje postižu visoke rezultate na ljestvici otvorenosti – što znači da su otvorene prema novim idejama i iskustvima – možda preferiraju vina s višim udjelom alkohola jer ona često imaju bogatiji okus. To stvara složenije osjetilno iskustvo koje odgovara njihovoj želji za novim doživljajima.
Osobe koje postižu visoke rezultate u ugodnosti – koje su obično ljubazne, suosjećajne i sklone suradnji – također su preferirale vina s više alkohola. To bi moglo biti zato što se takva vina često smatraju kvalitetnijima pa tim osobama mogu donijeti veće društveno odobravanje.Međutim, rezultati vezani uz ekstraverziju iznenadili su istraživače.
Naime, iako bi bilo logično pretpostaviti da će ekstrovertirana osoba, koja uživa u druženju i entuzijastična je, preferirati jača alkoholna pića, podaci su pokazali da se češće odlučuje za vina s nižim udjelom alkohola. Znanstvenici pretpostavljaju da je razlog tome želja da se ne opiju previše, kako bi mogli dulje ostati uključeni u društvene aktivnosti.
Na kraju, neuroticizam, koji se definira kao osjetljivost na stres i emocionalna nestabilnost, također je povezan s preferencijom prema slabijim vinima. To bi moglo biti zato što osobe koje postižu visoke rezultate u neuroticizmu nastoje izbjeći fiziološke rizike povezane s opijanjem.
Općenito, znanstvenici nisu pronašli značajnu povezanost između savjesnosti – koju karakteriziraju odgovornost, organiziranost i marljivost – i preferencije prema određenoj jačini vina. Razlog bi mogao biti taj što se kod tih osoba međusobno poništavaju različiti motivi. S jedne strane vode računa o zdravlju pa bi mogle birati vina s manje alkohola, a s druge strane usmjerene su na postizanje ciljeva, pa ih može privlačiti sofisticiranost koja se povezuje s vinima s višim udjelom alkohola.
Autori istraživanja navode da bi se njihovi rezultati mogli koristiti za razvoj personaliziranih preporuka vina temeljenih na osobinama ličnosti potrošača.
- Iz praktične perspektive, naši su rezultati relevantni za internetske trgovce vinom, marketinške stručnjake i digitalne platforme koje žele primijeniti psihografsku segmentaciju i unaprijediti algoritme za preporuke, ističu. Dodali su da bi preporuke proizvoda temeljene na osobnosti također mogle smanjiti zamor pri donošenju odluka.