Božićno drvce, jaslice i jela običaji su koji su se razvili kroz godine i postali dio tradicije. Unatoč tome, postoje zemlje koje imaju svoje karakteristične običaje. Finci vjeruju da Djed Božićnjak živi u sjevernom dijelu Korvatunturiju, pa su čak u blizini te pokrajine izgradili veliki tematski park "Božićna zemlja". Tri sveta dana za Fince su Badnjak, Božić te "Boxing day" koji se slavi 26. prosinca. Badnjak je za njih vrlo poseban, a počinje doručkom od slatke juha skuhane od sušenog voća - šljiva, grožđica, jabuka, kruški, marelica i smokvi. 

Popodne je rezervirano za poruku gradonačelnika iz grada Turkua te kićenje bora. Tradicionalna božićna večera nudi nekoliko jela, od kuhane šunke, purice, slanog lososa, haringe do repe i pašteta. Rosolli je hladna salata od kockica krumpira, mrkve, cikle, jabuka, luka i kiselih krastavaca, a poslužuje se uz losos i haringe. Običaj je i da se na Badnjak dolazi najmilijima zapaliti svijeću na groblje, koja Finci posebno vole tijekom blagdana zbog dojmljivog ugođaja. 

U Danskoj se u vrijeme blagdana pred ulaznim vratima ostavlja zdjelica pudinga od riže. Namijenjena je malom vilenjaku Julenisseu, za kojeg se vjeruju da živi na tavanu i čuva kućanstvo kroz cijelu godinu.

Najbolja vina na stolu

U Francuskoj nakon polnoćke slijedi tradicionalni obrok od šunke, purice ili guske, ovisno o regiji gdje se slavi, te kolača i voća. Uz jelo se na stol poslužuju i najbolja vina čuvana isključivo za takve prilike.

Svinja se žrtvuje 20. prosinca

Rumunji imaju običaj da pet dana prije Božića žrtvuju svinju, kako bi je na različite načine mogli pripremiti za tradicionalni božićni ručak. Najčešći obrok je sarma, posebno u Transilvaniji, jer se može pripremiti nekoliko dana ranije, što ostavlja više vremena za uređenje i organizaciju.

Mrkva za Sveta tri kralja

Španjolska djeca darove dobivaju tek 6. siječnja, a donose im ih Sveta tri kralja. Večer prije djeca moraju očistiti cipele, ispuniti ih mrkvom i ostaviti na prozorima, kako bi sljedeći dan pronašli darove. Mrkva je cijenjeni simbol jer je nekad bio dar za konje kraljeva.

Blagdani kao stvar prestiža

Amerikanci blagdane doživljavaju i kao stvar prestiža. Nije im samo bitno kako izgleda unutrašnjost kuće, već i cijela dvorišta koja ukrašavaju raskošnim lampicama. Izmislili su i Djeda Mraza te tako započeli komercijalizaciju božićnih blagdana.

Australci i Brazilci u kupaćim kostimima

Na južnoj polutci Zemlje u vrijeme božićnih blagdana je ljeto, a snijeg, i to umjetni, može se vidjeti samo u trgovinama. Djed Božićnjak dolazi na božićno jutro, a nakon toga je običaj otići proslaviti blagdan na plažu.