Hrana životinjskog porijekla odličan je izvor proteina, naročito jaja, meso, riba i sirevi. Međutim, povrće poput graška odlična je zamjena te namirnice i preporučuje ga se kombinirati s cjelovitim žitaricama. Preporučeni dnevni unos iznosi od 40 do 50 grama, a 100 grama graška sadrži gotovo šest grama proteina, piše <a href="http://http://www.livestrong.com/article/377711-list-of-fruits-and-vegetables-that-are-high-in-protein/">Livestrong</a>.
|
Foto: Fotolia
Soja je punovrijedni izvor proteina, ona sadrži devet aminokiselina koja tijelo ne može stvoriti već ih dobiva hranom. Zrno soje sastoji se od 30 do 40 posto proteina, što znači da serviranje od 100 grama sadrži oko 35 grama proteina. To je više od piletine.
|
Foto: Fotolia
Proteini pomažu u izgradnji mišića i kosti, a to jako dobro zna Popaj čije je omiljeno povrće špinat. Pola šalice špinata sadrži oko tri grama proetina, a procjenjuje se da zamrznuti sadrži i dvostruko više.
|
Foto: Fotolia
Osim špinata i soje, dobra zamjena za proteine iz mesa su cvjetača i brokula. Šalica cvjetače sadrži tri grama proteina, dok šalica brokule sadrži više od 4,5 grama.
|
Foto: Marko Mrkonjić/Pixsell
Artičoka i krumpir također obiluju proteinima. Krumpir kuhan u kori sadrži oko pet grama proteina, a oguljeni upola manje. Sličnu vrijednost kao cijeli krumpir ima i artičoka, čiji plod srednje veličine sadrži više od četiri grama proteina.
|
Foto: Fotolia
Preporučeni dnevni unos proteina jest od 40 do 50 grama. Najbolji izvor su namirnice životinjskog porijekla, ali mogu ih zamijeniti brokula, grašak, soja...