Odgovor čovjekova imunosnog sustava na napad patogena ili promjene na stanicama koje vode u bolest temelji se na tri glavna principa: prepoznavanju (tu su aktivni makrofagi, T limfociti), pokretanju (tu su važni citokini jer mogu aktivirati i urođenu imunost te T limfociti) i napadanju (odnosno ubijanju i odstranjivanju patogena, što izvode makrofagi, neutrofili i prirodne stanice 'ubojice'). Glavne stanice imunološkog sustava su bijele krvne stanice (makrofazi, neutrofili, limfociti) i otopljene tvari (antitijela, proteini, citokini) te bismo ih mogli zapravo opisati kao 'vojsku' koja stoji u obrani našeg zdravlja. A svaka vojska treba biti dobro opskrbljena, zato je ključno da zdravim životnim navikama jačamo tu 'vojsku' cijelo vrijeme, ističe mag. nutricionizma Roko Marović iz savjetovališta Nutrivision.
POGLEDAJTE VIDEO: Alma Tatić Hajdarević o tome kako prirodnim pripravcima jačati imunitet
Uz zdravu i svojim potrebama prilagođenu prehranu, to podrazumijeva ravnotežu između dovoljne količine tjelesne aktivnosti i dovoljne količine odmora, osobito kvalitetnog sna. Uz to, jako je važno mentalno zdravlje uz kontrolu stresa kao nužnost za ostvarivanje pravog zdravlja.
Kad pričamo o prehrani, za omogućavanje optimalne funkcije imunosnog sustava prvo pravilo je da u istoj dominiraju cjelovite namirnice iz različitih skupina hrane, a da unos "praznih kalorija" bude minimalan. Drugo pravilo jest staviti naglasak na one namirnice koje su najbolji izvor upravo onih hranjivih tvari koje su nužne za rad imunosnog sustava. Ne može se govoriti o jednom ili samo nekoliko vitamina i minerala, odnosno samo o nekoliko namirnica, jer oni u organizmu često djeluju u sinergiji s drugima.
Na primjer, iako u razgovorima o jačanju imuniteta na prvome mjestu spominjemo vitamin C, koji ima snažna antioksidacijska svojstva, jednako je važno osigurati i dovoljne količine vitamina A i D, kao i E vitamina, koji s vitaminom C sudjeluje u antioksidacijskoj aktivnosti i obrani tijela od slobodnih radikala i oksidacijskog stresa, pojašnjava Marović. Dodaje kako je za snažan imunitet važan i niz drugih vitamina i minerala, poput cinka i željeza. No među namirnicama koje pozitivno djeluju na imunitet su i one koje pridonose održavanju zdrave crijevne mikroflore, a to su one bogate probioticima i/ili prebioticima.
Što slabi imunitet
Naš obrambeni organizam s godinama ili uslijed nekih bolesti može početi slabiti. Osim toga, ljudi nerijetko i nesvjesno čine stvari kojima ga slabe, dodaje. Na primjer, stariji ljudi često jedu manje voća i povrća, a s godinama se smanjuje i sposobnost iskorištavanja hranjivih tvari iz hrane, što kod njih ponekad može dovesti do manjka mikronutrijenata. I dugoročne dijete radi gubitka viška kilograma, u kojima ograničavamo ili u potpunosti izbacujemo neke vrste namirnica, također mogu djelovati tako, a ne može se zanemariti ni utjecaj mentalnog stresa te nedostatka sna i odmora, ističe Marović.
- Povećanom riziku od slabljenja imuniteta izloženi su i ljudi koji boluju od nekih kroničnih bolesti, ali i oni koji se previše čuvaju. Naime, uz pretjeranu higijenu i pretjerano dezinficiranje ruku također negativno utječemo na imunitet, jer time smanjujemo utjecaj virusa i bakterija koji prirodno 'napadaju' organizam i tako potiču razvoj imuniteta - ističe sugovornik.
Dodaje kako to može biti razlog za to da se povremeno posegne za dodacima prehrani, kako bismo nadoknadili ono što nam je potrebno.
- Ako procijenimo da nam je imunitet jako narušen, povremeno ga možemo jačati dodacima prehrani koji su izvor vitamina, minerala ili bioaktivnih spojeva sa znanstveno dokazanim pozitivnim djelovanjem za imunitet. Osim standardnih dodataka prehrani (vitamini C i D, cink), tu su i N-acetilcistein (NAC), ekstrakt crne bazge, kapsule ulja češnjaka, echinacea i propolis, koji mogu dodatno ojačati i modulirati imunitet te smanjiti rizik od infekcija. S druge strane, istraživanja pokazuju da su inače popularni dodaci prehrani, poput vitamina C i beta glukana, zapravo upitne koristi za jačanje imuniteta - kaže.
Ne uzimajte previše dodataka, kvalitetna prehrana je važnija
Svi stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu da dodatke prehrani ne bismo smjeli uzimati bez savjetovanja s nutricionistom, liječnikom, farmaceutom ili fitoaromaterapeutom te da bi njihovo korištenje trebalo biti ciljano - da se nadoknadi manjak koji u organizmu postoji. Donosimo pregled simptoma koji mogu upozoravati na nedostatak nekih najvažnijih nutrijenata.
Kod izbora dodataka prehrani dobro je imati na umu da prevelike doze vitamina i minerala nisu opravdane i ponekad mogu biti štetne, pa čak i potisnuti imunološki sustav, što je, primjerice, slučaj kod cinka. Osim toga, vitaminski dodaci ne bi se trebali smatrati nadomjeskom za pravilnu prehranu jer ni jedan dodatak ne sadrži sve blagodati kvalitetne prehrane, kaže Roko Marović.