U soljenki se krije jedna od najvećih prijetnji zdravlju, upozorava svjetska inicijativa za smanjenje unosa kuhinjske soli u organizam (World Action on Salt and Health - WASH). Osim na srce, mozak i krvne žile, kuhinjska sol utječe i na bubrege te koštanu masu pa jede li se u prevelikim količinama, može izazvati bolesti tih organa. Za normalno funkcioniranje ljudskog organizma potrebne su male količine kuhinjske soli. Hrvati u prosjeku na dan unesu 12-16 grama soli, pokazuju istraživanja, što je daleko previše jer je odrasloj osobi sasvim dovoljno od četiri do šest grama, a djeci manje od grama. Dosoljavanje prilikom jela uzrok je prekomjernog unosa soli, no valja obratiti pozornost i na prikrivene izvore. Namirnice koje sadrže sol u velikim količinama su kruh i tjestenina te industrijski prerađena i konzervirana hrana kojom se unese 75 posto ukupne količine.
Najveći izvori soli u svakodnevnoj prehrani u Hrvatskoj su kruh, tjestenina, kobasice, salame, sirevi, čips, juhe iz vrećice, različiti sendviči, hamburgeri i brza hrana, cornflakes te kupovno konzervirano povrće.
- Osim što je smanjenje unosa kuhinjske soli jedna od primarnih preventivnih mjera za sprečavanje bolesti srca, krvnih žila i bubrega, pridonosi poboljšanju stanja i liječenju već oboljelih osoba. Na taj će se način smanjiti učestalost srčanih i moždanih udara - objasnio je doc. dr. Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju. Sklonost slanom nije stečena, nego se na nju djeca nauče, ovisno o obiteljskoj kuhinji i odabiru namirnica.
Ako je dijete naviknuto na slanu hranu, osobito grickalice, poput čipsa, vjerojatnije je da će u odrasloj dobi zadržati sklonost tom okusu. Zato je najbolje ne držati soljenku na stolu i odučiti se navike naknadnog dodavanja soli u jelo.

U sklopu Tjedna soli koji se u svijetu obilježava od 2. do 8. veljače, CRASH (Croatian Action on Salt and Health) želi utjecati na izmjene zakona o deklariranju prehrambenih namirnica. Na taj će način svatko moći kontrolirati dnevni unos soli iz kupovne hrane.
- Nastojat ćemo da se i u procese industrijske obrade hrane uvedu promjene u smjeru smanjenja korištenja soli - izjavila je prof. dr. Antoinette Kaić-Rak, voditeljica ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.