U Hrvatskoj je stopa dojenja bolja nego u susjednim zemljama BiH i Srbiji, piše Steady Health, nezavisna zdravstveno-informacijska mreža koja je provela istraživanje na 800 majki u regiji. No problema itekako još ima, utvrdili su. I

ako u Hrvatskoj većina majki počne dojiti, samo 16 posto doji bebu isključivo do šestog mjeseca. Najveći problemi su stare priče, manjak podrške iz okoline koja vjeruje da mlijeko može nestati preko noći, nema ga dovoljno ili da je postalo kiselo pa ga beba neće, te manjak podrške od zdravstvenih djelatnika koji često preporučuju formulu, piše Steady Health. 

Do kad majke doje u Hrvatskoj?

• 57,45% majki u Hrvatskoj dojilo je jedno dijete manje od šest mjeseci
• 28,35 dojilo je više od jednog djeteta manje od šest mjeseci
• 15,95 posto - dojilo najmanje jedno dijete barem šest mjeseci
• 4,26 posto majki nikad nije dojilo

Svjetska zdravstvena organizacija izrazito preporučuje isključivo dojenje do šestog mjeseca djeteta, potom dojenje uz dohranu do djetetove druge godine, a nakon toga prema željama mame i djeteta. 

Najveći problemi su stare bapske priče i loši savjeti zdravstvenih djelatnika, pokazalo je istraživanje. Većina mama u Hrvatskoj, 98-99 posto počne dojiti, ali često prestaju do bebinog šestog mjeseca.

Zašto žene u Hrvatskoj ne doje?

• 4,5%  - ljudi iz mog okruženja nisu bili podrška u dojenju
• 13,6% - zdravstveni djelatnik mi je preporučio formulu
• 13,6% - vjerujem da je formula praktičnija
• 22,7% - nisam znala ništa o dojenju
• 4,5% - mislila sam da dijete ne dobiva ništa od dojenja
• 36,3% - nisam imala dovoljno mlijeka
• 4,5% - beba nije htjela dojiti.
  

Dojenje u hrvatskim rodilištima

• 7,4 posto - moja beba je bila hranjena formulom bez mog pristanka
• 24,7 posto - mogla sam dojiti svoju bebu unutar prvog sata njenog života
• 33,9 posto - zdravstveni djelatnici dali su mi praktične savjete kako uspjeti u dojenju
• 1,1 posto - zdravstveni djelatnik vršio je pritisak na mene da prestanem dojiti
• 28,1 posto - dobila sam podršku u rješavanju izazova u dojenju
• 4,6 posto - nisam mogla dojiti na zahtjev jer je moja beba bila na bolničkom odjelu. 

Sve ove brojke znatno su bolje nego u susjednoj BiH i Srbiji, a majke u ovim zemljama smatraju da bi zdravstveni djelatnici trebali biti bolje educirani i da bi im trebali biti veća podrška u dojenju. 

Majke u Hrvatskoj uglavnom su zadovoljne informiranošću i stručnošću medicinskih djelatnika - čak njih 50 posto. Ostalih 50 posto smatra da nisu dobro informirani ili da jesu informirani, ali su ili nezainteresirani za posao ili prezaposleni. 

Većina majki smatra da se stanje još treba popraviti u Hrvatskoj i da je potrebno više aktivizma da se podigne svijest o koristima dojenja, da društvo treba bolje prihvatiti dojenje te da se majke trebaju još bolje informirati.