Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Već samo jedan džoint povezan sa psihijatrijskim simptomima
Ovo istraživanje su podržali Nacionalni institut za istraživanje mozga putem Inicijative za unapređivanje inovativnih tehnologija (BRAIN) i Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS).
- Novi pristup primijenjen u ovoj manjoj studiji može biti važan prvi korak u razvoju personaliziranijeg načina kako bi se smanjili problemi s kojima se pacijenti s Parkinsonovom bolešću svakodnevno susreću - rekao je dr. Sc. Nick B. Langhals, programski direktor u NINDS-u i vođa tima za Inicijativu BRAIN.
Duboka stimulacija mozga je metoda upravljanja simptomima Parkinsonove bolesti tako što se kirurškim putem implantira elektroda ili tanka žica u mozak. Dubinska stimulacija mozga daje stalnu stimulaciju dijelu mozga koji se naziva bazalna ganglija kako bi se pomoglo u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti. Međutim, ovaj pristup može dovesti do neželjenih nuspojava, što zahtijeva reprogramiranje od strane stručnog liječnika. Nova metoda opisana u ovom istraživanju prilagođena je tako da dostavljena stimulacija reagira u stvarnom vremenu na signale primljene iz pacijentovog mozga.
- Ovo je prvi put da se potpuno implantirani uređaj koristio za duboku moždanu stimulaciju mozga pacijentima s Parkinsonovom bolešću - rekao je Philip Starr, dr. med., profesor neurološke kirurgije na Sveučilištu u Kaliforniji i viši autor istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Neural Engineering.
U kratkoročnom ispitivanju izvodljivosti, dva pacijenta s Parkinsonovom bolesti dobili su potpuno implantirani, adaptivni uređaj za duboku stimulaciju mozga. Uređaj se od tradicionalnog razlikuje po tome što može nadzirati i modulirati moždane aktivnosti. U ovom je radu senzor napravljen od elektrode implantirane preko primarnog motoričkog korteksa, dijela mozga koji je ključan za normalno kretanje.
Signali s ove elektrode se tada dovode u računalni program ugrađen u uređaj koji određuje hoće li stimulirati mozak. Za ovo istraživanje, istraživači su program naučili prepoznati obrazac moždanih aktivnosti povezanih s diskinezijom, ili nekontroliranim pokretima koji su sporedni efekti kod Parkinsonove bolesti.
Rezultati početnih, kratkoročnih studija čiji je cilj bio pokazati izvedivost i učinkovitost korištenja adaptivne duboke moždane stimulacije za prevladavanje prepreka kod kretanja, sugerirali su da je ovaj prilagodljivi pristup jednako učinkovit u kontroli simptoma kao i tradicionalna duboka stimulacija mozga.
Liječnici i pacijenti nisu primijetili razlike u poboljšanju kretanja pod adaptivnom stimulacijom nasuprot stalnoj stimulaciji koju su istraživači postavili ručno. Budući da adaptivna duboka stimulacija mozga nije kontinuirano stimulirala mozak, sustav je uštedio oko 40 posto energije baterije koja se koristi tijekom tradicionalne stimulacije.
- Ostali modeli adaptivne duboke stimulacije mozga bilježe moždanu aktivnost u blizini mjesta gdje se stimulacija događa, u bazalnim ganglijima, osjetljivim na interferencije stimulacije struje - rekao je dr. Starr i dodao da umjesto toga, njihov uređaj prima povratne informacije iz motornog korteksa, daleko od izvora stimulacije, pružajući pouzdaniji signal.
Mnogi pacijenti s Parkinsonovom bolešću koji bi imali koristi od duboke stimulacije mozga teško se liječe jer previše stimulacije može uzrokovati diskineziju. Prilagodljivi sustav poput ovog koji se trenutno testira mogao bi ponuditi efikasnu alternativu i može ograničiti štetne učinke tradicionalne duboke stimulacije mozga, ali treba napraviti još mnogo istraživanja.
- Ovdje smo pokazali izvedivost duboke adaptivne stimulacije mozga - rekao je dr. Starr i dodao da sada planiraju veća, dugoročnija ispitivanja kako bi utvrdili koliko je ovaj sustav učinkovit u upravljanju simptomima pacijenata s Parkinsonovom bolešću, piše Science Daily.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Zadnji dan kemoterapije Joey (13) prohodao 42 km maratona
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: