Pakiranje od 525 grama zamrznute crvene ribe bez glave na kojem velikim slovima piše “škarpina” ima isti bar kod kao i pakiranje zamrznute crvene ribe na kojem malim slovima piše “crveni bodečnjak” i latinski naziv Sebastes norvegicus.
Škarpina je Scorpaena scrofa, pa je očigledno kako je riječ o ribama iz različitih porodica.
Crveni bodečnjak živi u hladnijim područjima sjevernog Atlantika, a škarpina u Mediteranu te toplijim dijelovima oceana. U internetskoj prodavaonici trgovačkog lanca objavljene su fotografije pakiranja različitih riba s istim bar kodom (3 850116 878478), koje proizvođač očigledno kupcima pokušava podvaliti kao namirnicu iste kvalitete.
- Bodečnjak se kod nas prodaje zamrznut, pa nismo mogli usporediti kvalitetu svježeg mesa. Škarpina je riba delikatnog, sočnog, slatkastog mesa, koja daje fantastične arome i okuse ako je pravilno termički obrađena, a zamrznuti bodečnjak sve to nije - objašnjava Mario Meštrović, sommelier s međunarodnom zlatnom diplomom i voditelj velikogoričkog ribljeg restorana Mon Ami.
Drugi drastični slučaj podvale je nazivanje ribe pangasijus vijetnamskim somom. Som (Silurus glanis) jedna je od najvećih slatkovodnih riba Europe i sjevernih dijelova Azije, koja ima i gotovo kultni gastronomski status kod dijela gurmana. A Pangasius buchanani živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Uzgajaju ga u slivu vijetnamske rijeke Mekong, prepune bakterija i kemijskih otrova koji su nusprodukt industrijskih otpadnih voda.
- Hrane je glavama, repovima i kostima, ostacima riba čiji su iskoristivi dijelovi prerađeni za tržište. To je kanibalizam. Pangasius višestruko brže raste nego som, što je također zabrinjavajuće - upozorava Meštrović. Ne treba govoriti da je pangasijus puno jeftiniji od soma.
Ipak, prof. dr. Ivica Aničić sa Zavoda za ribarstvo zagrebačkog Agronomskog fakulteta kaže da ne bi trebalo biti problema s pangasijusom jer pri uvozu kontroliraju ispravnost. - Treba pripaziti jedemo li dugovječne ribe, kao što je tuna, koja može živjeti i 40 godina. Ona u tijelu kumulira teške metale, pa je trudnice ne bi trebale jesti - kaže dr. Aničić. Predstojnik tog zavoda, prof. dr. Tomislav Treer, kaže da ni srodne ribe nisu iste.
- Amur jede vodeno bilje i meso mu je suše nego šaranovo, koji mu je srodnik, a svejed je - rekao je dr. Treer.
Hobotnica i muzgavac slični su glavonošci, a hobotnica ima bolje meso. Kao i lignja od lignjuna ili totana, čije meso, kaže Mario Meštrović, sadrži metanol, pa ga ne bi trebalo jesti.