Na našim je prostorima u devedesetima bila popularna 'spitka', bomberica zelene nijanse od sjajnog materijala, a unutrašnjost je bila narančasta. Bila je dio lokalne ulične mode i supkulture pankera, navijača i pripadnika grunge stila, no njezina je priča mnogo više od toga. 'Spitka' je dobila ime po brendu Spitfire, koji je ujedno bio poznati proizvođač ovih jakni od kože i umjetnih materijala.
Imala je u to vrijeme buntovni štih, baš kao i 'Marte', no originalno je nastala davno. Povijest otkriva kako su mnogi odjevni hitovi koji su ušli u 'mainstream', zapravo osmišljeni za potrebe vojske jer oni na tehnologiji - ne štede.
POGLEDAJTE VIDEO: Brda odbačene odjeće
Prva je verzija 'bomberice' stvorena u Prvom svjetskom ratu kao visoko-funkcionalni odjevni predmet koji je trebao dobro grijati pilote borbenih aviona. Najraniju prepoznatljivu verziju osmislio je Odbor za zrakoplovnu odjeću američke vojske, kao jaknu za teške uvjete rada. S prepoznatljivim visokim ovratnikom, prednjom stranom s patentnim zatvaračem i krznenom postavom, ovaj je dizajn bio prototip prve moderne 'bomberice'.
Između dva svjetska rata dizajn letačkih jakni evoluirao je zajedno s napretkom zrakoplovstva. Kako su kokpiti postajali zatvoreni, uži i prepuni uređaja, 1927. godine je osmišljen novi dizajn, imena US Army Type A-1. Kreacija je imala pleteni donji uži rub, kako bi jakna bila stegnuta te manžete koje su sprječavale da u rukave puše vjetar. Kopčala se na gumbe.
Zatim stiže varijanta od ovčje kože - takvu je 'bombericu' prvi dizajnirao američki kaskader Leslie Irvin, poznat po letenju balonima i dizajniranju padobrana za američku vojsku. Shvatio je potencijal kreacije te 1926. otvorio dućan koji ih je prodavao te ujedno napravio super biznis - počeo je opskrbljivati Kraljevsko ratno zrakoplovstvo Velike Britanije te je suradnja trajala i u Drugom svjetskom ratu.
U to vrijeme Amerikanci donose A-2 model jakne, no umjesto gumbi sada je tu i patentni zatvarač. Kreće ubrzani razvoj dizajna, koji omogućuje napredak tehnologije tekstila. Uskoro stiže B-15, pa MA-1, krajem četrdesetih. Jakna se seli i na velike ekrane, postaje modna zvijezda.
Nosili su je ikone stila kao što su Humphrey Bogart u 'Tokyo Joe' (1949.), Marlon Brando u 'Tramvaju zvanom čežnja', (1951.) i James Dean u 'Buntovniku bez razloga' (1955.). Time ova jakna iz vojske konačno prelazi u svakodnevicu te inspirira kostimografe i dizajnere kako bi nastao frajerski lik za novo doba.
Tijekom šezdesetih bomber jakna ulazi u život tinejdžera, nose je razne buntovne supkulture, od londonskih skinheadsa do američkih srednjoškolskih sportaša.
Stiže i 'Top Gun' - Tom Cruise 1986. je godine utjelovio letačku ikonu stila u cool jakni koja je postala hit ulične mode u to doba. Nedavno smo vidjeli novi Top Gun, stoga jakna ima punokrvni 'revival'.
Voljele su je i devedesete radi tog frajer štiha, no već tada pojavljuje se u raznim ženskim varijantama. No cure su nosile muške jakne tog tipa, jer karakterizira je široka forma i komocija.
No, bomber jakna je bila, i još uvijek jest – sinonim za oružane snage i vojna lica, no istovremeno ima taj ulični karakter, pomalo buntovan.
Otkriva moćan karakter te je dio urbanih stilova inspiriranih svijetom military odijevanja. Danas je ova jakna idealna - ima niz stylish lica, kreativna je i čak može biti elegantna.