Slušanje glazbenice Adele u automobilu moglo bi umanjiti stres i pomoći u očuvanju zdravlja ljudi, tvrde znanstvenici.
Znanstvenici su u manjem eksperimentu na svega pet žena u Brazilu promatrali uzorak ponašanja mladih žena u prometu - a otkrili su da ih smiruje slušanje irske glazbenice Enye, kao i instrumentalne verzije hitova Someone Like You i Hello glazbenice Adele.
Otkriveno je naime da glazba podsvjesno utječe na ritam moždanih valova i regulira aktivnost živčanog sustava, te snižava tlak i usporava rad srca, pa potencijalno utječe i na izbjegavanje nekih ozbiljnijih zdravstvenih problema.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pet žena je jako malen uzorak za znanstveni eksperiment, ali voditelji smatraju kako su ipak dokazali da neke melodije imaju pozitivan učinak na vozače na cesti. Sudionicama su mjerili puls dok su vozile rutu od tri kilometra - s tim da su jedan dio puta vozile u tišini, a na drugom dijelu slušale glazbu.
Puštale su im se lagane pjesme poput instrumentalne verzije pjesama Hello i Someone Like You od Adele, Exile od Enye, instrumental crkvene pjesme Amazing Grace, par pjesama Chrisa Tomlina i meditativna pjesma Electra grupe Airstream.
-Otkrili smo da se srčani stres sudionica u eksperimentu smanjivao dok su u vožnji slušale glazbu - rekao je profesor Vitor Valenti.
Srčani stres je mjerilo koliko se srce napreže, a profesor Valenti i njegovi kolege fokusirali su se na promjene pulsa.
- Kad su ljudi pod stresom, tijela im proizvode kemikalije koje ubrzavaju srce i povećavaju krvni tlak, povećavajući tako i rizik od upala ili od srčanog udara kod kroničnih bolesnika - objasnio je Valenti za Daily Mail, dodajući i da duže razdoblje upale ili visokog krvnog tlaka povećava i mogućnost razvijanja nekih srčanih bolesti i demencije, a raste i šansa za moždani udar.
Glazba nas opušta
Glazba može opustiti tijelo jer se moždani valovi mogu sinkronizirati s ritmom pjesme,otkrila su prijašnja istraživanja. Zato se raspoloženje može mijenjati ovisno o glazbi - pa brza i energična glazba može ljude razbuditi i povećati im osjećaj panike dok ih spora glazba smiruje.
Sporije melodije tako usporavaju rad srca, što usporava disanje, snižava krvni tlak i opušta mišiće. Brži otkucaji srca imaju suprotan učinak i mogu učiniti da se ljudi osjećaju napeto ili nelagodno.
Istraživači sa Sveučilišta Stanford otkrili su i da glazba može na mozak imati isti učinak kao i meditacija, te da nas najviše opuštaju spore, 'pravilne' melodije. Zato su pjesme za meditaciju često instrumentalne bez tekstova - jer je za razmišljanje o riječima potrebno napregnuti mozak što ometa meditiranje.
Tim sa Stanforda kaže i da su izvorni američki, keltski i indijski gudački instrumenti, bubnjevi i flaute vrlo učinkoviti u smirivanju, kao i prirodni zvukovi poput zvuka kiše, jazza ili klasične glazbe.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: