Svaka majka s mnogo pažnje priprema djetetu prve obroke krute hrane. Kako dijete raste sve je teže kontrolirati obroke i sve je više iskušenja. Slatkiši, sokovi i brza hrana izazivaju najviše roditeljskih nedoumica. Već je majčino mlijeko lagano slatko, pa se i želja za slatkim počinje rano razvijati.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Sa slatkišima treba biti umjeren. Djeci je teško zabraniti konzumaciju slatkiša, i ponekad može biti kontraproduktivno. Bolje je pronaći neku razumnu mjeru ili upoznati dijete sa zdravijim alternativama poput suhog voća, voćnih salata, voćnog jogurta, kolača s rogačem, suhim voćem i slično - savjetuje nutricionistica Darija Vranešić Bender.
Problem nastaje kada šećer u dječjoj prehrani zamijeni zdrave namirnice koje sadrže potrebne hranjive tvari za razvoj. Slatkiši postaju „loši“ ako zamijene obrok. Malo čokolade može biti u redu, ali nakon obroka, a nekoliko keksa je dobro ako se pojedu poslije voća i žitarica. Kada je dijete sito, sigurno neće pojesti cijelu čokoladu, kažu stručnjaci i napominju da je ipak pogrešno dijete nagrađivati slatkišima, jer će početi slatko povezivati s ugodnim osjećajima. Roditelji griješe i kad popuste izbirljivoj djeci “samo da nešto pojedu” jer slatkiši kao i brza hrana nisu zamjena za obrok:
- Klasični fast food bolje je izbaciti iz prehrane djeteta - odlučno će Vranešić Bender i dodaje: 'Domaća pizza, prženi krumpir ili pileći ražnjići mogu biti prihvatljiva verzija fast fooda za djecu, a čokolade i bombone treba djeci davati prigodno, ne svakodnevno'.
Iznimka su mliječni deserti i žitarice s kakaom koji su posebno prilagođeni potrebama djece i sadrže kontroliran udio šećera. Iako je hrana užitak, ona je nužna i za pravilan rast i razvoj pa je važno da bude što kvalitetnija, jer šećera ima i u drugim namirnicama.
- Bijelo brašno, šećer, bijela peciva, kolače s bijelim šećerom, tjesteninu i rižu treba u određenom postotku zamijeniti njihovim cjelovitim varijantama: neprerađenim žitaricama, integralnim pecivima, tjesteninom, rižom, kolačima i slasticama s manje šećera. Sve to valja rasporediti na četiri, pet manjih obroka, uz napomenu da se doručak ne smije zanemariti - ističe Vrenešić Bender.
Djeca koja doručkuju i imaju uredne obroke rjeđe posežu za slatkišima i imaju manje problema s kontrolom težine.
- Kako bi djeca što lakše usvojila preporuke, poželjno ih je uključiti u nabavu i pripremu hrane. Pokazalo se da zajedničko objedovanje jako utječe na prehrambene navike djeteta, pa pokušajte imati barem jedan zajednički obrok. I neka pritom televizor bude ugašen.
Hrana utječe na zdravlje i pomaže pri učenju
Neka se umjetna bojila u hrani povezuju s većim rizikom od hiperaktivnosti pa se takvi proizvodi moraju posebno deklarirati i ograničiti u dječjoj prehrani. Riječ je o bojilima: Sunset Yellow (E110), Tartrazine (E102), Carmoisine (E122), Ponceau 4R (E124) i konzervans natrijev benzoat (E211). Omega-3 masne kiseline, kojih ima u masnijoj ribi te sjemenkama, osiguravaju pravilan razvoj mozga i vida. Prehrana bogata tim tvarima pospješuje psihomotorički razvoj i sposobnost učenja.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: