Svake godine gotovo 800.000 odraslih Amerikanaca doživi moždani udar, a ujedno to je peti uzrok smrti u Sjedinjenim Državama, piše MindBodyGreen.
POGLEDAJTE VIDEO: Liječnik dr. Hrvoje Jurlina priča o tome kako je preživio moždani udar
Riječ je o kardiovaskularnoj bolesti koja smanjuje opskrbu krvlju i funkcije mozga, a učinci moždanog udara mogu oštetiti cijeli organizam i rezultirati trajnim invaliditetom ili smrću. No oporavak je moguć ako brzo prepoznate simptome i na vrijeme primite liječničku pomoć.
Brzina je presudna, pa je stoga nužno poznavati simptome poput obješenog lica, slabosti u rukama te poteškoća s govorom. Iako ne postoji pouzdano jamstvo protiv moždanog udara, znanstvena istraživanja jasno pokazuju da su dvije stvari presudne: razumijevanje čimbenika rizika i spoznaja kako zdravim načinom života umanjiti nastanak rizika od moždanog udara.
Glavni faktori rizika za moždani udar
Na neke čimbenike rizika poput genetike, dobi, spola i rase ili etničke pripadnosti ne može se utjecati, no svakako valja biti svjestan opasnosti. Dodatno, određena zdravstvena stanja, ali i odabir životnog stila mogu nositi povećani rizik za razvoj moždanog udara.
Tako su generalno gledano ljudi stariji od 65 godina, osobito žene, skloniji moždanom udaru. No tijekom posljednjih nekoliko desetljeća moždani udar je u porastu kod mladih odraslih, posebno kod muškaraca. Sveukupno, mladi odrasli u dobi od 18 do 50 godina doživjeli su 10 do 15% ukupnih moždanih udara u SAD-u.
Usto, moždani udar će vjerojatnije pogoditi Afroamerikance, Latinoamerikance, Američke Indijance te domoroce na Aljasci prije nego bijelce ili ljude azijskog podrijetla. Štoviše, rizik od moždanog udara i umiranja od njega gotovo je dvostruko veći za Afroamerikance nego za bijelce.
Liječenje određenih bolesti može smanjiti rizik od moždanog udara, poput liječenja anemije srpastih stanica, liječenje poremećaja strukture srca, atrijalna fibrilacija i prethodni moždani udar ili prolazni ishemijski napad.
Također, povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, bolesti srca, pretilost i dijabetes tipa 2 mogu se povezati s povećanim rizikom od moždanog udara. U najnovije vrijeme moždani udar se može javiti i kao komplikacija Covid - 19 čak i kod mladih ljudi. Na kraju, prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje duhana faktori su koji povećavaju šanse za moždani udar.
Kako spriječiti moždani udar
1. Hranite se zdravo
Birajte namirnice bogatog nutritivnog sastava, zdrave masnoće, kontrolirajte porcija i više jedite cjelovitu hranu. Ograničite konzumaciju prerađene hranu (obogaćene prekomjernom količinom natrija) kupujući gotove obroke u trgovini. Na tanjur stavite cjelovite žitarice, povrće, voće, orašaste plodove, mahunarke, mliječne proizvode i ribe. Te su skupine hrane povezane sa smanjenim rizikom od moždanog udara.
Ako tražite precizniji plan prehrane i ideje za recepte koje ćete slijediti, provjerite tzv. DASH dijetu za zaustavljanje hipertenzije te mediteransku dijetu za koje su istraživanja utvrdila da pomažu u sprječavanju nastanka rizika za moždani udar.
2. Redovito se krećite
Tjelesna neaktivnost povezana je sa zdravstvenim stanjima koja povećavaju rizik od moždanog udara, a to su pretilost, hipertenzija, povišeni kolesterol i dijabetes. Američko udruženje za srce (AHA) preporučuje odraslima da se svaki tjedan bave s najmanje 150 minuta aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta aktivnosti većeg. Idealan je pristup miješanje aerobnih aktivnosti s vježbama otpora i fleksibilnosti.
Vaša rutina tjelesnih aktivnosti vjerojatno izgleda drugačije tijekom pandemije i to je u redu. Bilo da se radi o jogi, plesu ili dizanju utega, postoji mnoštvo aktivnosti kad je u pitanju vježbanje u zatvorenom. Ako je moguće, izađite na otvoreno te prošećite ili trčite.
3. Pripazite na tjelesnu težinu
Istraživanje otkriva da je pretilost faktor rizika za ishemijski moždani udar, čak i kod mladih odraslih ljudi. Prekomjerna težina i veći omjer struka i kukova što je mjera abdominalne pretilosti povezani su s mnoštvom kardiometaboličkih čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi odnosno dijabetesa.
Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost ključni su čimbenici u postizanju i održavanju zdrave tjelesne težine i mišićne mase, a oni su presudni za zdrav metabolizam.
4. Naspavajte se
Odraslima je potrebno sedam do devet sati sna svake noći. Kronični poremećaj spavanja povezan je s nizom negativnih učinaka na zdravlje, uključujući porast težine, krvnog tlaka i dijabetesa. Zvuče li vam poznato? Oni su čimbenici rizika od moždanog udara.
Smatra se da premalo ili previše spavanja s vremenom povećavaju rizik od moždanog udara. Znanstvenici su sigurniji da su poremećaji spavanja poput apneje, nesanice i sličnih poremećaja povezani s većim rizikom od moždanog udara.
5. Ne pretjerujte s alkoholom
Prekomjerno pijenje alkohola može povećati krvni tlak i razinu lipida u krvi, što može dovesti do moždanog udara. Pretjerana konzumacija povećava rizik za ishemijske i hemoragične moždane udare, dok je lagana i umjerena konzumacija alkohola povezana s manjim rizikom od ishemijskog moždanog udara.
Trenutačna definicija umjerenosti podrazumijeva jedno alkoholno piće na dan za žene i najviše dva pića za muškarce.
6. Prestanite pušiti
Pušenje i izloženost pasivnom dimu negativno utječu na gotovo sve organe u tijelu i vodeći su uzrok moždanog udara. Zapravo, studija iz 2019. godine utvrdila je da rizik od moždanog udara raste za 12 posto za svakih pet popušenih cigareta na dan.
Uz povećanje krvnog tlaka i smanjenje kisika koji vaša krv može prenositi, pušenje cigareta oštećuje krvne žile i smanjuje protok krvi u mozak. Usto, pušenje povisuje razinu triglicerida i nakupljanje plaka, zadebljava i sužava krvne žile, snižava HDL (dobar) kolesterol i povećava zgrušavanje krvi.