Ljudi koje nedovoljno spavaju, ali i oni koji pretjeruju u spavanju, imaju veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije. Također, smanjuje se sposobnost metaboliranja šećera i povećava rizik od dijabetesa te opada imunitet, kaže psiholog dr. sc. Ivan Bošnjak, specijalist neurologije, iz Centra za poremećaje spavanja Klinike za psihijatriju Vrapče.

Oba sindroma podjednako negativno utječu i na ukupnu kvalitetu života, među ostalim i tako da povećavaju razinu stresa (ako nismo naspavani, često nismo dobro koncentrirani na posao i svakodnevne obaveze, a ako spavamo predugo, češće kasnimo i ‘hvatamo’ obaveze), pa je vrlo važno otkloniti uzroke i uravnotežiti vrijeme spavanja te - naspavati se kvalitetno. 

Iako je potreba za snom individualna i ovisi o nizu faktora: na primjer, o dobi, fizičkim i mentalnim aktivnostima tijekom dana, smatra se da prosječna osoba treba sedam do osam sati sna. Osoba koja inače teško fizički radi može trebati i nešto više sna, dok oni koji tijekom dana nemaju puno obaveza - kao što su starije osobe - mogu spavati i kraće. No općenito se smatra da postoji poremećaj spavanja ako trajanje spavanja padne ispod šest, a pogotovo ispod pet sati, odnosno ako netko spava dulje od 9 sati tijekom noći. 

Foto: Fotolia

Manjak sna, prije svega, može potaknuti pretilost, može utjecati na povišenje krvnog tlaka, pa čak i na pojavu dijabetesa tipa 2, kaže naš sugovornik. Pritom problem ne mora biti samo u vremenski prekratkom spavanju (na primjer, ako zbog obaveza uspijete spavati samo 6 sati), probleme može uzrokovati i nekvalitetno spavanje, kod osoba koje pate od sindroma apneje, ili se iz nekih drugih razloga noću često bude. 

Iako vremenski “spavaju” osam ili devet sati, kako je taj san isprekidan i nekvalitetan, oni mogu patiti od pomanjkanja sna i biti - pospani.  

- Apneja je najčešći uzrok prekomjerne dnevne pospanosti, odnosno hipersomnije. Ljudi koji se nisu naspavali tijekom noći, obično spavaju dulje od 8 sati, ili su pospani tijekom cijelog dana. Upravo kod takvih osoba vrlo je učestala pretilost, te često imaju problema s visokim tlakom, a povećan je i udio dijabetičara tipa 2, kaže dr. Bošnjak. Dodaje kako uzroci problema mogu biti i neki drugi, poput insomnije ili narkolepsije. 

Na kvalitetu sna mogu utjecati i neki lijekovi, no sindrom apneje najčešći je problem i nipošto ga ne bi trebalo zanemarivati. 
Svi oni koji se nakon sedmosatnog sna bude umorni, trebali bi u razgovoru s liječnikom isključiti druge probleme - napetost, stres, depresiju, bolest i slično - a ako to razdolje potraje dulje, potrebno je javiti se u Centar da provjere kvalitetu sna, ističe dr. Bošnjak.

Povremeno, problem se može riješiti lijekovima, no valja imati na umu kako se čovjek s vremenom navikava na njih i njihovo djelovanje slabi, pa nakon nekog vremena lijekovi više ne pomažu. Stoga je važno djelovati na uzrok. 

Savjeti za bolji san

• Uvijek idite u krevet u isto vrijeme, po mogućnosti prije ponoći, kako bi se organizam navikao na isit ritam. 
• Ne spavajte poslije podne. Dobro je uzeti si poslijepodnevni odmor, no da biste obnovili energiju, dovoljno je 20-ak minuta drijemanja - sve više od toga dovest će do toga da pokvarite ritam spavanja noću. 
• Udaljite sve električne uređaje iz spavaće sobe i dva sata prije spavanja prestanite gledati u ekran račnala ili mobitela; zamračite sobu u kojoj spavate.
• Kad se jave problemi s nesanicom, reagirajte odmah: Čovjek koji nije spavao 24 sata u komadu ima reakcije slične osobi koja ima jedan promil alkohola u krvi; dakle, veća je vjerojatnost nesreća, grešaka i slično.
• Ne nadoknađujte manjak sna tijekom tjedna vikendom: spavanje do 10 ili do podne vikendom neće vam pomoći da nadoknadite propušteni san, za to je dovoljno tek sat vremena više spavanja nego inače. Budete li spavali do podne, poremetit ćete biloški ritam i imati problema sa snom navečer.