Odluka o osnivanju bračne zajednice za neke je logičan korak unaprijed, dok drugima predstavlja stres i brigu. Psiholozi su sastavili listu po kojoj pojedinac može procijeniti hoće li njegova odluka o braku biti ispravan ili pogrešan odabir. Dob u kojoj se stupa u brak, stupanj obrazovanja pojedinca i iznos prosječnih prihoda imaju iznimno velik utjecaj na brak, smatraju stručnjaci.
Studije su pokazale da se u brak ne bi trebalo stupati sve do 26. godine života. Oni koji su fakultetski obrazovani prije će se odlučiti na vjenčanje, dok će ljudi sa završenom srednjom školom kasnije stupati u brak te duže vrijeme biti u ozbiljnim vezama. Što su veći zajednički prihodi partnera, veće su i šanse da će par dočekati svoju 15-u godišnjicu.
Idealan i najpoželjniji bračni drug je muškarac ili žena koja se približava tridesetima, ima fakultetsku diplomu i plaću veću od prosjeka, otkriva studija američkog Nacionalnog centra za zdravstvene statistike.
1. Faktor vezivanja
Koliko se je pojedinac u stanju vezati za partnera te kako će se ponašati i osjećati u ljubavnim odnosima, određuje se već u djetinjstvu, tvrde psiholozi. Oko 65 posto djece ima zdrave uzore u zbližavanju i uspostavljanju odnosa dok ostatak, od 35 posto, razvija stilove vezivanja koje psiholozi dijele na tri podvrste: anksiozne, izbjegavačke i ustrašene.
Odrasli ljudi sa sigurnim stilom zbližavanja birat će slične partnere i stvoriti stabilne bračne zajednice, dok će se oni s nesigurnim stilom i takvim partnerima prije okončati brak. Psiholozi su potvrdili da će djeca koja su odrasla u sigurnom obiteljskom okružju te kao uzor promatrali vlastite roditelje u zadovoljavajućem braku i sami imati stabilnije bračne odnose.
2. Faktor vrijednosti
Vlastite vrijednosti, poput stava o bračnoj zajednici te razlozi za stupanje u njega također određuju bračnu sudbinu. Zajednički život prije braka nije nužan za njegov uspjeh. Istraživanje u kojem su mogli zaokružiti dva odgovora pokazuje da 87 posto oženjenih smatra kako je smisao braka u doživotnoj obavezi, dok 81 posto kao smisao braka vidi partnerstvo i druženje. Samo 59 posto ljudi smatra da je smisao braka odgoj djece, a samo 31 posto smatra da je dovoljno velik razlog za brak financijska stabilnost. Partneri koji se osim ljubavnika smatraju i velikim prijateljima zadovoljniji su i seksualnim i romantičnim aspektom veze.
3. Faktor karaktera
U 25 posto slučajeva razlog razvoda su karakterne razlike između partnera, pokazuju studije. Neurotičnost je posebno pogubna za brak, jer nervozni ljudi često potiskuju osjećaje bijesa te su skloniji tjeskobi i depresiji, a to ponašanje potom prenose na partnera. Psiholozi savjetuju takvim pojedincima posvećivanje vlastitim karakternim manama te rad na njima prije ulaska u bračnu zajednicu.
Oni koji su otvorenog karaktera, ne suviše komplicirani te skloni kompromisu najpoželjniji su bračni "materijal", otkrivaju ankete. Oko 80 posto razvedenih muškaraca priznalo je kako je njihov brak završio jer su izgubili bliskost s partnericom, početni zanos, a i zato jer njihovi karakteri nisu bili kompatibilni.
Faktor stava
Stav prema ljubavnim vezama kao i trud koji je pojedinac spreman uložiti u odnos određuju uspješnost odnosa. Studija je pokazala da ukoliko muškarac u braku smatra kako ima veća financijska ili druga prava od žene, u 81 posto slučajeva taj će brak završiti razvodom.
Bračni kompromis najčešće uključuje pitanja financija, odnosa s partnerovim roditeljima te podjelu kućanskih obaveza. Sociologinja Ann Oakley tvrdi kako muškarci često precjenjuju količinu kućanskih poslova koju obavljaju, što ima velik utjecaj na brak. Ženama je partner koji pomaže u kućanskim obavezama privlačniji i poželjniji nego onaj tko to ne čini, pa je i zadovoljstvo bračnog života povezano s time.
Najbolji bračni "materijal" je pojedinac koj shvaća da se na braku treba raditi iz dana u dan, tvrde istraživači.