Uvoditi dojenčadi kašastu hranu nakon šestog mjeseca života, prije prijelaza na usitnjenu hranu, neprirodno je i nepotrebno, smatra UNICEF-ova stručnjakinja za brigu o djeci, uz pojašnjenje da takav način prehrane može biti prouzročiti razne zdravstvene probleme u kasnijoj životnoj djetetovoj dobi. Zamjenica direktora UNICEF-ove udruge "Baby Friendly Initiative" Gill Rapley izjavila je kako djecu do šestog mjeseca života treba isključivo dojiti ako je to moguće, a ako nije, hraniti ih zamjenskim mlijekom te nakon toga perioda prijeći na usitnjenu krutu hranu. Među ostalim, kazala je G. Rapley, na ovaj način djeca postaju manje izbirljiva kad je riječ o prehrani. Rapleyeva se prehranom dojenčadi bavi 25 godina i izdala je priručnik o programu prehrane pod nazivom "Baby-Led Weaning". Nekoliko je šuta istaknula kako su njezina istraživanja pokazala da tijekom prvih šest mjeseci dojenčad treba hraniti isključivo mlijekom. Ako je riječ o majčinu mlijeku, nije potrebna ni voda, a ako se dijete hrani mlijekom u prahu, tad se prehrani može dodati i nekoliko žličica vode na dan. Istraživanje je također pokazalo da postupno dodavanje kašaste hrane prehrani u prvih šest mjeseci života dojenčeta samo razrjeđuje prirodnu vrijednost mlijeka i može naškoditi njegovu zdravlju. Nakon šestomjesečnoga životnog razdoblja G. Rapley smatra da su djeca sposobna primati usitnjenu, a ne kašastu hranu te je pomalo žvakati. Hranjenje djece kašastom hranom, prema njezinu u mišljenju, ni u ovom slučaju nije dobro jer može usporiti razvoj sposobnosti žvakanja krute hrane. Nakon šest mjeseci ona preporučuje kombinaciju mlijeka i krute usitnjene hrane koju će moći žvakati. Kao još jedan argument protiv kašaste hrane navela je nesposobnost djeteta da ocijeni koliku je količinu hrane konzumiralo, zbog čega dolazi do "prejedanja", a u neke djece i do zatvora. Također okrivljuje industriju dječje hrane da zbog vlastitog profita uvjerava roditelje kako je korisno djecu hraniti kašicama.