Natrij i klor (sol) važni su za regulaciju krvnog tlaka, kontrolu tjelesnih tekućina te normalno funkcioniranje mišića i živaca. Tijelo odraslog čovjeka sadrži oko 90 grama natrija, od čega se polovica nalazi u krvi i drugim tjelesnim tekućinama, nešto više od trećine u kostima, a ostatak u tjelesnim stanicama, ističe nutricionistica Sandra Marić Bulat. Nedostatak soli može izazvati depresiju, grčenje mišića, umor, mučninu i kognitivne poremećaje. No unesete li previše soli, tijelo će zadržavati više vode, što će povećati volumen krvi i “prisiliti” srce da jače pumpa krv, odnosno da intenzivnije radi. Stoga sol treba rabiti umjereno.

- Dva i pol grama soli otprilike su jednaka gramu natrija. Iako je za održavanje zdravlja dovoljno tek 0,5 grama soli na dan, prosječan unos najčešće varira između dva i šest grama - objašnjava nutricionistica S. Marić Bulat. Osim sa solju pretjerivanje s drugim namirnicama lako može voditi pretilosti, nezadovoljstvu, ali i mnogobrojnim ozbiljnijim zdravstvenim problemima, ističu stručnjaci. Tako, primjerice, na dan ne bi trebalo popiti više od tri decilitra piva (limenka), 1,5 dl vina ili pola decilitra pića poput martinija, a kavu je preporučljivo što češće zamijeniti zelenim čajem.

- Zeleni čaj ima vrlo značajnu ulogu tijekom mršavljenja. Potiče oksidaciju masti, odnosno pojačava termogenezu i smanjuje apetit. Preporučuje se kod pretilosti, otpornosti na inzulin, visokog tlaka i povišenoga kolesterola. Popijte dvije, tri čaše na dan - savjetuje Sandra Marić Bulat.

Kada tijelo traži više

Za zdravo funkcioniranje tijelu ne treba više od 0,5 grama soli na dan, no potrebe su veće u posebnim situacijama - primjerice, tijekom menstruacije, dojenja ili pojačanog znojenja, kaže nutricionistica S. Marić Bulat.

Proljetni umor lakši je bez kave

U proljeće je dobro piti više vode i zelenog čaja te jesti koprivu i maslačak koji čiste organizam, plavu ribu, svježe i sušeno voće, povrće te orašaste plodove. Slatkiše, kavu i suhomesnate proizvode najbolje je izbjegavati. 

Dodaci ‘brišu’ posljedice zime

Zbog zimske prehrane siromašne vitaminima i mineralima u proljeće je dobro uzimati dodatke prehrani. Kod umora, osobito kroničnim bolesnicima, odličan su izbor dodaci prehrani s koenzimom Q10, ističe S. Marić Bulat. 

Skriveni izvori

Šećer nije toliko štetan, no najčešće je dio hrane s vrlo niskom prehrambenom vrijednošću, koja donosi nepotrebne kalorije te izlaže tijelo povećanom riziku od pretilosti i dijabetesa, kaže američka nutricionistica Toby Smithson. Ističe kako žene na dan ne bi trebale prijeći granicu od šest žličica šećera.

Iako regulira krvni tlak, sprečava razvoj dijabetesa i nekih vrsta raka, održava tjelesnu težinu te popravlja raspoloženje, ni s vježbanjem ne treba pretjerivati. Iscrpljujuće treniranje bez odmora može oslabiti imunološki sustav te uzrokovati ozljede, osobito zglobova, ističu stručnjaci. Jednako tako zdravlje će ugroziti i neumjereno gledanje televizije ili “surfanje” internetom. Mnogi ljudi pred ekranima provode 80 ili 90 sati na tjedan, pa u prostorijama s TV-om komuniciraju čak 40 posto manje, pokazala su istraživanja. 

- Zbog previše provedenog vremena pred televizorom ili računalom ljudi manje razgovaraju, a iskrena komunikacija unapređuje zdravlje. Vrijeme provedeno pred ekranom kod kuće trebalo bi ograničiti na tri sata na dan. Tijekom obroka TV ne bi trebao biti uključen, a preporučljivo ga je maknuti iz spavaće sobe - kaže Glenn G. Sparks, američki profesor komunikologije. 

Tamna strana sunčevih zraka

Približavanjem ljeta i sve intenzivnijeg sunčeva zračenja povećava se opasnost od kancerogenih promjena na koži. Stoga je izlaganje suncu, unatoč svim njegovim dobrobitima, također nužno dozirati, a nanošenje zaštitnog sredstva za sunčanje trebalo bi postati navika.

Što će mi šećer kad imam voće

Najzdravije se ograničiti i jesti samo prirodne šećere. Oni su dio gotovo svih namirnica, a ponajviše voća i cjelovitih žitarica. Jedete li te namirnice, nije potrebno dodatno unositi šećer, savjetuje nutricionistica Sandra Marić Bulat.

Konzerva je ponekad zdravija

Iako prehrambeno važne, gotovo sve vrste ribe sadrže opasnu živu. Najopasniji spoj češće se taloži u ribama poput morskog psa, sabljarke, tune i skuše. Preporučuje se dvaput na tjedan jesti ribu koja sadrži manje žive, primjerice, losos, konzerviranu tunu ili soma.