Preplavi li vas snažan osjećaj kako upravo doživljavate nešto što ste već doživjeli, i to na isti način, ili vam se mjesto na kojem ste prvi put čini blisko i poznato, sigurno je da proživljavate deja vu, na francuskom “već viđeno”. Prema psihologu Davidu Thomasu, više od 80 posto ljudi doživjelo je deja vu bar jedanput u životu. Freudovski teoretičari pretpostavljaju da je deja vu zapravo potisnuto sjećanje iz djetinjstva koje u sličnim okolnostima ego podsjeća na prošlost. Kognitivni psiholozi upotpunjuju priču i tvrde kako je zapravo riječ o davno zaboravljenim dijelovima memorije koji su u pravilu ugodni. Primjerice, miris s tržnice, koji će odraslog čovjeka vratiti u prošlost. Ipak, iako niti jedna teorija nije eksperimentalno dokazana, a znanstvenici koji proučavaju pamćenje u deja vu ubrajaju i snažan osjećaj da znamo što će se sljedeće dogoditi, tj. što će netko upravo učiniti ili reći. Svijest putem osjetila dobiva informacije koje odlaze u osjetilno pamćenje, zatim u kratkoročno, a potom se mogu pohraniti u dugoročno. No svijest se može “nahraniti” signalima i iz dugoročnog pamćenja, koje predstavlja već naučeno i davna sjećanja.
Informacija, primjerice slika parka ulazi u osjetilno pamćenje. No zbog pogreške se u djeliću sekunde može vratiti na obradu. Mozak pomisli kako je došla iz dugoročnog pamćenja, odnosno  davnog sjećanja.  Tad čovjek ima dojam da je park u kojem je prvi put već prije vidio, samo je na njega zaboravio.

Jamais vu -  nikad viđeno
Suprotno fenomenu deja vu je jamais vue (nikad viđeno), zbog kojeg pogrešno smatramo da događaj koji smo jedanput ili više puta stvarno doživjeli proživljavamo kao da je prvi put.

Malo struje  odvaja od tijela
Da svijest o sebi ne prebiva samo u tijelu, pokazuju izvantjelesna iskustva, koja doživljava oko pet posto ljudi. Oni se zapanje što svoje tijelo vide kako spava i nakon što su se probudili. Ako se dio temporalnog režnja mozga podražava strujom, moguće je izazvati ovo iskustvo, pokazuju znanstvenici. 

Oni vide i dok lebde
Prava je zagonetka kako ljudi tijekom izvantjelesnih iskustava vide ne samo vlastita tijela kako spavaju, nego i stvari te ljude koji su oko njih, govori dr. Brugger, neuropsiholog sa Sveučilišta u Zurichu.

Hipnoza pomaže u liječenju bolesti
Hipnozom se sve više koriste za razumijevanje rijetkih bolesti poput neprepoznavanje lica bez obzira na dobar vid, osjećaja da noga ili ruka ima svoju volju ili iluzije da su najmiliji zamijenjeni varalicama. Hipnozom je moguće potaknuti u zdravih ljudi jednaka stanja kao i ona koja proživljavaju bolesnici.