Ako se odjednom osjećate izgubljeno u vremenu i prostoru, zaboravljate svakodnevne obaveze i gdje ste odložili stvari više no što je to za vas uobičajeno, istražite koja od promjena u vašem životu može biti krivac za manjak koncentracije.

Manjak vitamina ili hormona

Zaboravljivost može signalizirati nedostatak određenih vitamina ili minerala, osobito ako se uz to osjećate i kroničan umor. Primjerice, smanjena funkcija štitnjače može uzrokovati manjak hormona štitnjače, zbog čega se usporava metabolizam, smanjuje cirkulacija i usporavaju funkcije mozga, objašnjava dr. Robert Orford s američke klinike Mayo. Slične simptome mogu uzrokovati anemija i nedostatak vitamina B12. Orford savjetuje da napravite popis svojih simptoma, pokušate hraniti se zdravo i dovoljno se odmarati, pratite ih kroz mjesec dana i ako ne nestanu, obratite se liječniku da vas uputi na pretrage.

Nedostatak energije u srednjoj dobi

Ako se približavate 50-ima, a žena ste, problemi vezani uz koncentraciju i umor mogu biti rezultat početnih klimakterijskih tegoba. Mutno razmišljanje, zaboravljivost i nemogućnost koncentracije riječi su kojima mnoge žene opisuje svoje stanje u menopauzi. Ako drugi simptomi upućuju na to da ste u menopauzi, kao što su valunzi, noćno znojenje i suhoća vagine, razmislite o uzimanju kratkoročne hormonalno nadomjesne terapije kako bi popravili kvalitetu svog života. Također, vašem će stanju značajno doprinijeti i redovita tjelovježba, kaže dr. Kimberly Parsons iz Ženske bolnice Massachusetts.

Promijenili ste terapiju

Antidepresivi mogu utjecati na raspoloženje i koncentraciju, ali isto mogu učiniti i antihistamini, sedativi, betablokatori i brojni drugi lijekovi. Ljudi koji uzimaju statine često primjećuju smanjenu mogućnost koncentracije, kaže dr. Orford. Dnevna doza koenzima Q20 mogla bi spriječiti taj efekt, a prije svake promjene lijekova treba se posavjetovati s liječnikom o mogućim nuspojavama.

Prestali ste pušiti

Tijekom odvikavanja od nikotina česti su problemi s koncentracijom, jer mozak usmjerava svoje radnje na cilj nabavljanja nove doze. Ipak, taj je učinak kratkoročan i traje tek nekoliko mjeseci, dok se nakon toga mentalno stanje nekadašnjeg pušača značajno popravlja.

Loša prehrana

Ono što jedemo ima značajan učinak na naše mentalno stanje. Loše prehrambene navike povećavaju rizik pretilosti, visokog krvnog tlaka, kao i brojnih bolesti povezanih s kognitivnim funkcijama mozga. Najbolje se pridržavati mediteranskog tipa prehrane, koji je bogat ribljim uljima i omega 3 masnim kiselinama. One pomažu u očuvanju mentalnih funkcija i održavanju stalne razine šećera u krvi, čije oscilacije mogu uzrokovati probleme s umorom i koncentracijom.

Prezaposlenost škodi

Iako svakodnevno obavljate puno zadataka, vašem je mozgu potrebna i fizička aktivnost. Među ostalima, vježba potiče stvaranje supstance nazvane moždani neurotrofični faktor. On je ključan u prevenciji senilnosti i Alzheimerove bolesti, a dovoljno je vježbati dva do tri puta na tjedan po pola sata.