Ona je vodeći javnozdravstveni problem jer je uzrok ne samo visokog pobola, nego i smrtnosti. Naime, 15 posto depresivnih ljudi izvrši suicid. Depresija je i uzrok radne nesposobnosti, povećanog rizika kardiovaskularnih i česti uzrok ostalih tjelesnih bolesti - kaže doc. dr. sc. Petrana Brečič iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.
Prepoznajte simptome
S obzirom na to da je riječ o problemu koji je u današnje vrijeme sve izraženiji, ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. travnja, posvećen je upravo depresiji, odnosno tome kako osigurati učinkovitiju prevenciju i što ranije prepoznavanje simptoma kako bi liječenje započelo što ranije i bolest ostavila što manje posljedica.
Prema brojnim istraživanjima, pojavnost depresije varira između 2 i 10 posto, dok je doživotni rizik obolijevanja 20-30 posto. Javlja se u svim životnim razdobljima, no češće pogađa adolescente i mlade odrasle ljude te žensku i stariju populaciju. Smatra se da u Hrvatskoj oko pet posto stanovništva boluje od neke vrste depresivnog poremećaja, što ne predstavlja posebnost u odnosu na druge narode i države, no u nas se, za razliku od većine drugih zemalja, opterećenje veže i uz minuli rat, poratno vrijeme, promjenu društvenog sustava te tešku materijalnu krizu.
- Svatko može biti tužan jer je doživio neku tužnu, frustrirajuću situaciju, zato što trpi zbog nekog gubitka ili nije postigao što je planirao i tome slično. Mogu se javiti tuga, plačljivost, gubitak interesa, potištenost, poremećaj spavanja, napetost, gubitak apetita, glavobolje, bolovi u mišićima, opća tjelesna napetost i slično, no ti su simptomi najčešće vezani uz misli o određenoj situaciji i prestaju kad se misli na nešto drugo. Također, obično nisu takvog intenziteta da onemogućuju normalno funkcioniranje i ne traju dulje od dva tjedna. S druge strane, depresivno raspoloženje koje pripada poremećaju ili tzv. klinička depresija prožima ljudsko biće u svim aspektima funkcioniranja i u svim situacijama. Često se ne veže za određenu situaciju, nego prožima cjelokupno iskustvo te je uvijek vezano i uz neke druge simptome koji pripadaju somatskim, kognitivnim i ponašajnim sferama. Traje dulje od dva tjedna i intenzitetom je takvo da onemogućava osobu u normalnom obiteljskom i širem socijalnom funkcioniranju - pojašnjava naša sugovornica.
Zato, kad bilo koji simptom ili neželjeno ponašanje traje dulje od petnaestak dana i takvog je intenziteta da sami vidimo ili nam drugi kažu da više ne možemo sami, da smo drugačiji, da smo promijenili ponašanje ili počeli zakazivati, svakako treba potražiti stručnu pomoć.
Što ne smijete ignorirati?
- To znači da ako tuga, razdražljivost, gubitak energije, nemogućnost popravljanja raspoloženja, nesanica, napetost, nemir, osjećaj krivnje i osobne nedostatnosti te razni tjelesni simptomi traju dulje od petnaestak dana - treba potražiti pomoć. Poslušajmo bližnje, oni najbolje vide da smo drugačiji, da zakazujemo. Ponekad i sami vidimo da dalje ne ide. Ako umor koji osjećamo ili nezadovoljstvo koje nas preplavljuje počinje ugrožavati normalno funkcioniranje, svakako treba potražiti pomoć - savjetuje doc. dr. sc. Petrana Brečić.
Iako je to uvijek individualno, liječenje depresije u pravilu traje više mjeseci, pa i godina, jer su depresivni poremećaji recidivirajući, odnosno ponavljaju se u više od 50 posto slučajeva, upozorava Brečić.
Prevencija
- Naučite tolerirati neizvjesnost, postavite dohvatljive ciljeve i – volite sebe
- Naučite bolje tolerirati neizvjesnost, sjetite se da je ona uglavnom naša najveća konstanta i orijentirajte se na sadašnji život, a ne na razmišljanja o prošlosti ili strahovanje od budućnosti
- Naučite granice svojega djelovanja i prihvatite da nismo niti možemo biti odgovorni za sve što nas okružuje, pa ni za sve loše stvari
- Jasno definirajte osjećaje i želje, formirajte ciljeve koji su blizu i koji su dohvatljivi
- Prihvatite sebe te volite sebe i sebi bližnje, budite blagi prema sebi i ljudima
- Nastojte uvijek održavati određeni nivo fizičke aktivnosti, kao i ritam sna te hranjenja
- Vrlo je važno održavati socijalne kontakte jer preko njih i u interakciji s drugim ljudima učimo emocionalni jezik, razumijevamo osjećaje i suosjećajnost
- Nemojmo zaboraviti na odmor, relaksaciju, slobodne aktivnosti, sport, šetnje..., što već koga odmara i relaksira
- Činite dobro i budite dobri, kako sebi, tako i drugima
- Uvijek imajte na umu spoznaju da će svaka nevolja proći i da se ne treba fokusirati na pojedinačne negativne stvari ili događaje te njima bojiti cjelokupni život
Što nikad ne smijemo reći osobi koja je u depresiji
- Sve sam to čula od tebe jučer, ima li nešto novo? Samo se vrtiš u krug...
- Trgni se, ne možeš stalno biti u kući! A da izađeš među ljude?
- Učini nešto za sebe, najviše možeš učiniti sam(a) za sebe...
- Organizirala/o sam ti godišnji, otputuj na nekoliko dana, sve će biti drugačije...
- Budi sretn/a, vidiš kako je drugim ljudima oko tebe...