Iza mišića listova krije se važna uloga za cijeli organizam – posebno za zdravlje srca i krvotoka. Iako se rijetko spominju u tom kontekstu, listovi se u znanstvenim i medicinskim krugovima često nazivaju i „drugim srcem“.
Ova zanimljiva usporedba nije nimalo pretjerana. Dok srce neumorno pumpa krv bogatu kisikom kroz arterije prema svim dijelovima tijela, upravo mišići listova pomažu u jednako važnom povratnom procesu – vraćanju krvi siromašne kisikom natrag prema srcu. Taj zadatak nije nimalo jednostavan jer se krv iz donjih ekstremiteta mora kretati suprotno gravitaciji.
POGLEDAJ VIDEO:
Evo kako listovi pomažu srcu
U stražnjem dijelu potkoljenice nalaze se dva ključna mišića – gastrocnemius i soleus. Svaki put kada se ti mišići kontrahiraju, primjerice tijekom hodanja ili stajanja na prstima, oni mehanički stišću vene u nogama. U kombinaciji s jednosmjernim zaliscima unutar vena, taj pritisak potiskuje krv prema gore, sprječavajući njezino vraćanje prema stopalima.
Bez ovog „mišićnog pumpanja“, krv bi se zadržavala u nogama, povećavajući pritisak u venama i dodatno opterećujući srce. Upravo zato snažni i aktivni listovi smanjuju napor koji srce mora uložiti kako bi održalo zdravu cirkulaciju.
Što se događa kada su listovi slabi?
Kod osoba koje provode mnogo vremena sjedeći ili stojeći bez kretanja, mišići listova rijetko se aktiviraju. Posljedica toga je sporiji povrat krvi prema srcu, što može dovesti do oticanja nogu, osjećaja težine, grčeva, ali i ozbiljnijih problema poput zadržavanja krvi u venama.
Zanimljivo je i da su istraživanja pokazala povezanost između slabije razvijenih mišića listova i srčanih problema. Osobe s kroničnim zatajenjem srca često imaju manji i slabiji soleus mišić u usporedbi sa zdravim osobama, što dodatno potvrđuje koliko su listovi važni u ukupnoj funkciji krvožilnog sustava.
Kretanje kao najbolji saveznik cirkulacije
Najjednostavniji i najučinkovitiji način za poticanje rada „drugog srca“ jest – kretanje. Svaka aktivnost koja uključuje rad nogu automatski aktivira mišiće listova i potiče cirkulaciju. Hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje ili čak lagano istezanje mogu imati značajan učinak.
Čak i kratke pauze za hodanje tijekom dugotrajnog sjedenja mogu znatno poboljšati protok krvi. Dodatno, povremeno podizanje nogu iznad razine srca može pomoći u smanjenju oticanja i olakšati povrat krvi.
Snaga, stabilnost i prevencija
Osim kardiovaskularnog zdravlja, jaki listovi važni su i za stabilnost, ravnotežu i zdravlje gležnjeva. Redovitim jačanjem ovih mišića smanjuje se rizik od padova, ozljeda i problema s držanjem, osobito kod starijih osoba.
Jedna od najjednostavnijih, ali vrlo učinkovitih vježbi su podizanja na prste (calf raises), koja se mogu izvoditi bilo gdje – s vlastitom težinom ili uz dodatno opterećenje. Uz to, korisne su i vježbe mobilnosti gležnjeva te istezanja koja produljuju i aktiviraju mišiće potkoljenice.
Sve se više govori i o takozvanim „vježbama slaganja stabilnosti“, koje kombiniraju ravnotežu, snagu i kontrolu pokreta. Takve vježbe ne samo da poboljšavaju cirkulaciju, već i jačaju živčano-mišićnu povezanost, što je ključno u svim životnim dobima.
Mali mišići s velikim utjecajem
Iako su često zanemareni u treninzima i svakodnevnoj brizi o zdravlju, mišići listova imaju iznimno važnu ulogu u funkcioniranju cijelog organizma. Pomažu srcu, poboljšavaju cirkulaciju, smanjuju rizik od zadržavanja krvi u nogama i doprinose općem osjećaju lakoće u kretanju.
U konačnici, briga o listovima nije samo estetsko ili sportsko pitanje – ona je dio strategije očuvanja zdravlja srca. Možda je upravo sada pravo vrijeme da im posvetimo malo više pažnje.