Bezbroj je fašničkih običaja diljem Hrvatske jer svako selo, mjesto i grad imaju neke svoje specifičnosti. Najčešće se luduje od nedjelje do utorka, uz viteške igre, preuzimanje vlasti, spelancije i smijeh
Vidi originalni članak
Kad su se naši preci ogrtali kožom životinja i mazali lice njihovom krvlju da bi plesom otjerali zle duhove koji izazivaju prirodne nepogode, nesreću i glad, bio je to svojevrsni početak običaja poklada ili maškaranja. Pretpostavlja se da se običaj maskiranja može povezati i s tim što je u srednjem vijeku na blagdan Bogojavljenja (6. siječnja) počinjala nova godina, pa su maske bile povezane s čaranjem i proricanjem budućnosti te željom ljudi da otjeraju zle duhove od svojih domova, usjeva i bližnjih, piše prof. dr. sc. Ivan Lozica, koji je značajan dio rada posvetio očuvanju tradicije i narodnih običaja, u svojoj knjizi "Hrvatski karnevali" (Golden marketing, 1997.).