Jedan od znanstveno dokazano najzdravijih oblika prehrane, onaj mediteranski, nije namijenjen isključivo gubitku suvišnih kilograma. Visoka nutritivna vrijednost namirnica te njihovo pozitivno i blagotvorno djelovanje na zdravlje čine mediteransku dijetu najboljom “prehrambenom filozofijom” za cijeli život. Piramida namirnica obiluje svježim sezonskim voćem i povrćem, žitaricama, orašastim plodovima, kruhom i tjesteninom od cjelovita zrnja, krumpirom, ribom, začinima i maslinovim uljem.
Preporučljiva je i umjerena konzumacija vina - čaša na dan za žene, do dvije čaše za muškarce. Bogata zdravim masnoćama (masline, riba), a karakteristična po unosu vrlo malih količina zasićenih (loših) masnoća i hrane bogate kolesterolom, ovakva je prehrana odlična baza za duži, zdraviji i vitalniji život.
Neovisno o tomu usvojite li je kao stil i način života, mediteranska dijeta može veoma učinkovito topiti suvišne kilograme, ističu stručnjaci. Važno je samo smanjiti, tj. prilagoditi veličinu porcija željenome cilju. Uključite li u dnevnu rutinu i neki oblik tjelovježbe ili se jednostavno više krećete, uz malo strpljenja i upornosti rezultati sigurno neće izostati, a bit će trajni i kvalitetni.
ZA ZDRAVLJE
Za zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane zaslužan je visoki udio voća i povrća, vlakana, ribe i maslinova ulja, pokazala su istraživanja. Ovakav način prehrane, dokazano je, uvelike smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila, Alzheimerove bolesti te brojnih oblika raka
ŠTITI SRCE
Mediteranska dijeta, dokazano je, pogoduje pacijentima koji su pretrpjeli srčani udar jednako kao dijeta propisana od Američkoga kardiološkog udruženja. Pacijenti koji slijede mediteransku dijetu namijenjenu srčanim bolesnicima izlažu se tek 30 postotnome riziku od novoga srčanog udara
HRANJIVOST
Ako je mediteranski doručak hranjiv, glad se sigurno neće javiti bar četiri ili pet narednih sati. Za užinu je dobro pojesti jabuku ili očišćenu sirovu mrkvu, dvije. Ručak bi također trebao biti hranjiv. Jedite, primjerice, kuhano povrće, pileća / pureća prsa sa žara i salatu s malo maslinova ulja
RIBE
Preporučljivo je jesti puno manje masnoga mesa i suhomesnatih proizvoda. Valja povećati unos ribe, koje bi na tjedan trebalo jesti barem dva puta po 170 g. Barem jedna porcija od toga trebala bi biti za zdravlje blagotvorna masnija riba (skuša, losos, haringa, srdela)
SAVJET: SANDRA MARIĆ, dipl. nutricionist, Multipower, Atlantic Trade
ZDRAVA MEDITERANSKA HRANA SKIDA KILE I ŠTITI OD BOLESTI
Mediteranska prehrana može biti vrlo djelotvorna u skidanju kilograma, a znanstveno je dokazano da značajno umanjuje rizik od razvoja težih bolesti (kolesterol, trigliceridi, dijabetes, tromboza, astma, visoki tlak, moždani udar). Važnost povrća, voća i žitarica je u tome što prisutna biljna vlakna reguliraju šećer u krvi te povećavaju osjećaj sitosti, snižavaju kolesterol i trigliceride. Bogati su vodom, vitaminima i mineralima koji usporavaju starenje i jačaju imunitet.
Suho je voće idealna zamjena za slatkiše. Nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja snižavaju LDL kolesterol i trigliceride. Ovo ulje sadrži A, D i E vitamine topive u mastima koji čuvaju ljepotu kože. Riba je niskokalorična, malomasna namirnica bogata esencijalnim omega-3 kiselinama neophodnim za koncentraciju i zdravlje kardiovaskularnoga sustava.