Kofein je kemijska tvar koja stimulira središnji živčani sustav, ali i mišiće, srce te dijelove tijela koji reguliraju krvni tlak.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ova prirodno gorka supstanca nalazi se u listovima i sjemenkama više od 60 biljaka, a može se proizvesti i u laboratoriju te dodavati hrani, lijekovima i pićima.
Zbog svojeg stimulativnog djelovanja kofein se može smatrati supstancom koja utječe na rad mozga. Ipak, američka agencija FDA kofein u umjerenim količinama smatra sigurnim za konzumaciju.
Koliko kofeina je previše?
Stručnjaci smatraju da zdrave odrasle osobe ne bi trebale unositi više od 400 miligrama kofeina dnevno. To odgovara otprilike četiri šalice kave od 2,5 decilitra, odnosno veličini „short“ napitka u lancu Starbucks.
Tinejdžeri bi trebali unositi znatno manje, otprilike količinu jedne šalice kave ili dvije limenke gaziranog pića dnevno.
Najčešći izvori kofeina
Kava
Jedan od najpoznatijih prirodnih izvora kofeina proizvodi se od prženih zrna kave. Prosječna šalica sadrži oko 95 miligrama kofeina, dok espresso ima oko 65 miligrama. Bezkofeinska kava sadrži tek oko četiri miligrama.
Čaj
Čaj sadrži manje kofeina od kave, ali biljni spojevi u njemu usporavaju oslobađanje kofeina pa učinak može trajati dulje.
Gazirana pića
Većina gaziranih napitaka sadrži dodani kofein u količinama između 19 i 68 miligrama po limenci.
Čokolada
Čokolada se dobiva iz kakaovca, a tamne čokolade obično sadrže više kofeina nego mliječne.
Energetska pića i snack proizvodi
Mnogi proizvodi sadrže guaranu, biljku iz Južne Amerike bogatu kofeinom. Međutim, u takvim proizvodima kofein je često visoko prerađen i ne donosi dodatne zdravstvene koristi.
Mitovi i činjenice o kofeinu:
1. Kofein izaziva ovisnost
Kofein ne djeluje poput opasnih droga, ali nagli prestanak konzumacije može izazvati simptome poput glavobolje, umora, razdražljivosti ili poteškoća s koncentracijom. Postupno smanjivanje unosa obično sprječava takve simptome, zbog čega stručnjaci ne smatraju kofein pravom ovisnošću.
2. Kofein uvijek uzrokuje nesanicu
Organizam relativno brzo apsorbira kofein, ali ga može zadržati nekoliko sati. Jutarnja šalica kave obično ne utječe na san, dok konzumacija kofeina navečer može otežati uspavljivanje. Preporučuje se izbjegavanje kofeina barem šest sati prije spavanja.
3. Kofein povećava rizik od ozbiljnih bolesti
Velike količine kofeina mogu povećati gubitak minerala važnih za zdravlje kostiju. Ipak, umjerena konzumacija nije povezana s povišenim kolesterolom ili poremećajima srčanog ritma. Istraživanja također nisu pronašla jasnu povezanost između kofeina i razvoja raka.
4. Kofein otežava trudnoću
Umjeren unos kofeina, do 200 miligrama dnevno, nije povezan s poteškoćama u začeću niti s razvojnim problemima kod djece. Međutim, veće količine mogu povećati rizik od komplikacija u trudnoći.
5. Kofein dehidrira organizam
Iako kofein može potaknuti češće mokrenje, tekućina iz napitaka obično nadoknađuje gubitak, pa umjerena konzumacija ne uzrokuje dehidraciju.
6. Kofein nije prikladan za djecu
Djeca često unose kofein kroz gazirana i energetska pića bogata šećerom. Kod osjetljive djece kofein može izazvati nervozu i nagli pad energije, zbog čega stručnjaci savjetuju minimalan unos.
7. Kofein pomaže otrijezniti se
Kofein može stvoriti osjećaj budnosti, ali ne smanjuje utjecaj alkohola na prosuđivanje i reflekse. Kombinacija alkohola i kofeina može čak povećati rizik od nesreća.
8. Kofein nema zdravstvenih koristi
Istraživanja pokazuju da kofein može povećati razinu energije, ubrzati metabolizam i poboljšati tjelesnu izdržljivost. Također postoje dokazi da umjerena konzumacija može pozitivno djelovati na zdravlje srca.
Kofein je siguran i koristan stimulans ako se konzumira umjereno. Može poboljšati koncentraciju, raspoloženje i tjelesnu aktivnost, ali pretjerani unos može imati negativne posljedice za zdravlje. Stručnjaci savjetuju da svatko prilagodi količinu kofeina vlastitoj toleranciji i zdravstvenom stanju, a u slučaju nedoumica preporučuje se savjetovanje s liječnikom.