Svaki četvrti zaposlenik za radnog vijeka doživi neki oblik zlostavljanja, ističe predsjednica udruge Mobbing Jadranka Apostolovski. 

A to je više od 300.000 zaposlenih u hrvatskim tvrtkama. Zlostavljaju se drukčiji, niže obrazovani, ljudi kojima je karijera u usponu, ali i “zviždači” koji upozoravaju na probleme ili nepravilnosti. Brojke pokazuju kako je najviše zlostavljanih od 36 do 50 godina, a najmanje od 20 do 35 godina. Na prijavu “ružnog” ponašanja odlučuje se 66 posto žena i 34 posto muškaraca. 

Mobing se definira kao psihičko zlostavljanje u radnoj sredini (iako može biti i fizičko i seksualno) kojeg često ni nismo svjesni, a zlostavljati mogu i nadređeni i kolege.

- Prvo se javlja posramljenost i osjećaj kako s nama nešto nije u redu, pa se upada u teško emocionalno stanje te s grčem u želucu počnemo ići na posao, a tamo postajemo sve neučinkovitiji - objašnjava Jadranka Apostolovski. 

Mobing (mobbing) - to mob, engl. navaliti, nasrnuti - psihološko i emocionalno zlostavljanje na radnome mjestu, šefovanje, psihološko nasilje

Samo 15 mjeseci neprekidnog maltretiranja može uroditi zdravstvenim smetnjama, pa se javljaju problemi sa srcem, tlakom, kožne bolesti, ali i uznemirenost, depresija, pa i PTSP. 

- U tom razdoblju može biti povećana potreba za alkoholom, sedativima ili cigaretama, a zabilježeni su i pokušaji samoubojstva - kazala je profesorica Jadranka Mustajbegović, specijalistica medicine rada.

Zlostavljači su najčešće ljudi smanjenih mogućnosti za ljubav, radost, igru, stvaralaštvo, davanje i dijeljenje. 

Na prijavu zlostavljanja odlučuje se 34 posto muškaraca i 66 posto žena 

Nezadovoljni su sobom, karijerom i sposobnostima te ih muči osjećaj zavisti. Iako su često to moćne osobe, željne su još više moći. Obično zlostavljanjem suradnika prikrivaju nemoć u nekome drugom području svojeg života okupljajući oko sebe ljude kojima dokazuju svoju moć i važnost. Dvolični su. U odnosima sa žrtvom su izrazito bezobzirni, a s ostalim suradnicima simpatični i pristupačni. Neki zlostavljaju svjesno, namjera im je naštetiti drugomu ili ga prisiliti da napusti radnu sredinu. 

Drugi je vrlo česti primjer mobinga  konstantno traženje pogreške u poslu

To čine kad se osjećaju ugroženo, iz osobnog straha da neće biti cijenjeni i kad postoji natjecanje za napredovanje ili opstanak na radnome mjestu. Često im se pridružuju i drugi u strahu da ne postanu žrtve. Iako je najčešći oblik takozvani vertikalni mobing (oko 55 posto), usmjeren odozgo prema dolje, sve je češći i mobing od podređenih prema nadređenima (od dva do pet posto), ali i između kolega u struci i istoj razini odgovornosti (45 posto). Takvo zlostavljanje među suradnicima najviše pogađa žrtvu te ima i najveće posljedice.

Bolovanje je mudro preskočiti

Radnik može prekinuti raditi ako preda tužbu zbog povrede dostojanstva. Međutim u udruzi Mobbing smatraju kako je najbolje nastaviti raditi. Dijelom kako ne bi imao problema pri povratku na posao, ali i zato što mu poslodavac isplaćuje plaću kao da radi, a on, ako izgubi spor, primljeni iznos ne bi morao vratiti. 

Mobing ili ipak ne?

Povreda prava iz radnog odnosa ili ugovora o radu, npr. kad radnicima nije plaćen godišnji ili mu uopće nije odobren, ili mu nije plaćen prekovremeni rad ne smatra se mobingom, ali ako se to događa ciljano samo pojedincu, može postati, napominju iz udruge Mobbing.

Ako se ne reagira na pritužbu

U zadnjih 20 godina govori se o mobingu, ali u Hrvatskoj gotovo i nema pravomoćnih presuda. Od 1. siječnja 2013. unesen je u Kazneni zakon kao kazneno djelo (čl. 133) na temelju kojeg radnik može dignuti tužbu. No zakon se ne odnosi na svaki subjektivni doživljaj, nego je propisana procedura. Radnik se prvo mora obratiti pritužbom, pa ako poslodavac ne poduzme ništa da spriječi mobing, radnik traži liječničku pomoć i tek tad može kazneno prijaviti zlostavljača.

"Povjerljivi savjetnik"

Svaki poslodavac u Hrvatskoj koji ima više od 20 zaposlenika dužan je, u skladu s čl. 130 Zakona o radu, imenovati osobu koja prima tužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika. U državnim institucijama i poduzećima ta se osoba naziva “povjerljivi savjetnik”, odnosno osoba educirana za takve slučajeve. 

Ispitanici su najčešće navodili da su bili izloženi iznošenju nedokazanih tvrdnji protiv njih

A najugroženiji su...

Samohrani su roditelji laka meta jer trpe sve kako ne bi dobili otkaz te kako bi prehranili sebe i djecu. No kada ih snađu zdravstveni problemi, tek tada odluče potražiti pomoć, otkriva Jadranka Apostolovski.

To se događa samo meni? Ne.

Osoba se, ako je zlostavljaju, samookrivljava, misli kako je za nešto kriva ili ne razumije što se događa. Javlja se osjećaj usamljenosti i uvjerenost da se to događa samo njoj. Pojavljuje se osjećaj bezvrijednosti, koji je početni pokazatelj depresije, ističe prof. Mustajbegović.

I napastovanje je mobing

Oblici mobinga su isključivanje zaposlenih iz poslovnoga i društvenog života, odnosno potpuna socijalna izolacija, prijetnje, pa i prijetnje fizičkim nasrtajem, fizičko zlostavljanje ili napastovanje (zadnja su dva oblika najdrastičniji primjeri). “Treniranje strogoće”, posebno ako to rade nadređeni, također je jedan od oblika mobinga.

Najviše je zlostavljanih od 36. do 50. godina, a najmanje do  35. godina

'Daj otkaz jer ne vrijediš'

Aktivnosti psihološkog zlostavljanja su uznemiravanje, ogovaranje, upiranje prstom u nekoga, šikaniranje ili izbjegavanje, omalovažavanje i uskraćivanje važnih informacija ili njihova dostava kad je kasno, kaže prof. Jadranka Mustajbegović i dodaje kako se pojedinca može destabilizirati “skidanjem” s dosadašnje dužnosti kako bi ga se “natjeralo” da ponudi otkaz. 

5 osnovnih stupnjeva

1. Neriješen sukob uzrokuje poremećaje u međuljudskim odnosima, komunikacija prestaje biti prijateljska. Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale neprijateljske težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi.

2. Potisnuta agresija prerasta u psihoteror i osoba se počinje osjećati da postaje manje vrijednom, gubi ugled, pravo glasa...

3. Zlostavljana osoba postaje “dežurnim krivcem” za sve propuste i neuspjehe tima, kolektiva.

4. Očajnička “borba za opstanak” žrtve, kod koje se pojavljuju sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora, psihosomatski ili depresivni poremećaji.  

5. Osoba ne vidi izlaz iz nevolja, napušta posao te često obolijeva od kroničnih bolesti i poremećaja.

Najmanje je zlostavljanih sa osnovnom školom

Najviše je ispitanika u istraživanju udruge Mobbing srednje stručne spreme (35,3 posto muškaraca i 45,5 posto žena), zatim fakultetski obrazovanih (29,4 posto muškaraca i 36,4 posto žena). Najmanje je zlostavljanih sa završenom osnovnom školom (2,9 posto muškaraca i šest posto žena)

Dobro se izjadati prijatelju ili kolegi najbolji je lijek za stres

Fenomen mobinga prisutan je u svim zanimanjima, malim tvrtkama, korporacijama i svim strukturama. 

- Čak 83 posto organizacija, od toga 90 posto u javnom sektoru, imaju antimobing pravilnike, ali nažalost, to se i dalje se događa - govori profesorica Jadranka Mustajbegović i dodaje kako su za prevenciju stresa kod pojedinca iznimno važni razgovor s prijateljima i kolegama s posla koji ih podupiru te šira socijalna potpora. 

I voditeljska je uloga važna jer bi oni trebali promicati poštovanje i uvažavanje u timu te se znati nositi sa slučajevima u kojima se kolege ili drugi loše ponašaju prema pojedincu, ali i podupirati one koji vjeruju da ih se zlostavlja ili se prema njima odnosi nepravedno. 

- Njihova je uloga životno važna - ističe prof. Mustajbegović. Kolege jedni drugima također mogu pomoći štiteći prava drugih, uvažavajući tuđe stavove te šireći antimobing-klimu pravednosti i tolerancije. 

U svakom slučaju, ne pomognu li te metode, vjerojatno može liječnik odgovarajućom terapijom ili propisivanjem odgovarajućih lijekova. 

Mentalno samoopuštanje, vježbe, molitve, odlazak u rodnu sredinu ili što je već osobi najprihvatljivije može pomoći kako bi se ponovno uspostavio unutarnji mir. 

Gdje i komu se obratiti?

Ambulanta za žrtve mobinga radi u sklopu ambulante dr. Davorina Ražića. U njoj, nakon što otvore bolovanje, zaposlenici idu na skupne psihoterapije i poboljšavaju narušeno samopouzdanje. Ambulanta je u Domu zdravlja Siget. 

- Liječenje samo jedne žrtve mobinga, pokazuju istraživanja, stoji do 100.000 eura, a to je velik gubitak za tvrtku. Bolje je organizirati klinike za liječenje nego biti na gubitku ili još plaćati odštetu - kaže prof. Mustajbegović. 

Moja su prava da: 

• se prema meni odnose s poštovanjem
• mogu izraziti vlastite osjećaje
• mogu izraziti svoje vrijednosti
• mogu reći “ne” na nerazumne upite
• pogriješiti
• promijeniti mišljenje
• mogu reći da ne razumijem 
• tražiti pomoć.

Moje su odgovornosti:

• štititi prava drugih, pa i kad su na “tapeti”
• saslušati i uvažiti stavove drugih
• biti pravedan i držati se svojeg posla.

Ako vas maltretiraju, udruga Mobbing savjetuje:

1. Ne dajte se uvući u svađu i pokušajte otvoreno porazgovarati s osobom koja vas zlostavlja te je upozorite na njezine postupke i ponašanje.

2. Pismeno zabilježite svako zlostavljanje i arhivirajte sve pisane dokumente (primjerice e-mail).

Budi potpora osoblju koje radi samo “u izolaciji”

3. O onome što vam se događa obavijestite osobu iz radne sredine u koju imate povjerenja, a ako takva ne postoji, s povjerenjem se obratite udruzi Mobbing ili nekoj udruzi koja se bavi zaštitom ljudskih prava. 

4. Recite zlostavljačima da se prestanu tako ponašati.

5. Ne dajte se uvući u ponašanje karakteristično za mobing. Ne vraćajte zlostavljaču istom mjerom!

6. Požalite se osobi koja vam je izravno nadređena.

7. O svemu biste trebali moći obavijestiti kadrovsku službu i upravu poduzeća.

8. U slučaju psihičkih ili tjelesnih poremećaja hitno potražite savjet psihologa, psihijatra ili liječnika.

9. Potražite savjet pravnika koji se bavi radnim pravom.