Na neke čimbenike moždanog udara, drugog uzroka smrtnosti i prvog uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, kao primjerice dob, spol i genetsko naslijeđe nije moguće utjecati, ali rizik je moguće smanjiti zdravijim načinom života, priopćilo je danas Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u prigodi Hrvatskog dana moždanog udara, 21, lipnja. Rizik moždanog udara, kako se napominje, moguće je smanjiti djelovanjem na čimbenike poput nezdrave prehrane, stresa, tjelesne neaktivnosti, debljine, prekomjernog pijenja alkohola, pušenja, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti i povišene masnoće u krvi. Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Najčešći simptomi moždanog udara su utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora, naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže ili koncentracije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima. Moždani udar zahtijeva hitan prijevoz bolesnika u zdravstvenu ustanovu, napominje se u priopćenju. Epidemiološki podaci iz zapadnih zemalja pokazuju smanjivanje morbiditeta i mortaliteta od moždanog udara u zadnjim desetljećima prošloga stoljeća, što je izravna posljedica preventivnih aktivnosti. Od svih umrlih u Hrvatskoj, 15,7 posto umire godišnje zbog moždanog udara i njegovih posljedica, odnosno 8154 osobe. U odnosu na prethodne godine taj se broj smanjuje što je i rezultat preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina koje je pokrenulo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.