Postoje ljudi koji jednostavno imaju odličnu genetsku podlogu te im ne smetaju tvari iz okoline. Bez obzira što pojeli ili stavili na sebe, koža ostaje jednako blistava i sjajna.
S druge strane, sve je više onih čija je koža problematična i reagira crvenilom, upalom, aknama, prištićima, osipom ili svrbežom na svaku sitnicu. Pažljiviji odabir i konzumacija namirnica možda mogu pomoći oko problema s kožom.
- Istaknula bih da je teško pronaći općenite i univerzalne preporuke koje se podjednako odnose na sve. Neki su ljudi osjetljiviji jer imaju alergijsku podlogu i reagiraju na stvari koje drugima ne smetaju. Ipak, u svemu tome nalazimo namirnice koje mogu štetiti. Danas je učestali problem preosjetljivost na gluten, zatim na mlijeko te na jednostavne šećere koji doprinose razvoju loših bakterija u crijevima i to uzrokuje promjene na koži - pojasnila je doc. dr. sc. Elvira Lazić Mosler, dermatovenerologinja iz OB Ivo Pedišić Sisak te poliklinike Duduković.
Istaknula je kako se danas u medicini sve više uviđa važnost dobrog mikrobioma u crijevima.
- Govori se puno o sindromu propusnih crijeva. To znači da kad imamo krive bakterije, odnosno više loših bakterija u crijevima, prolaze toksini, alergeni i mikroorganizmi koji vode do upalnog stanja. Ono se svodi na pojačani oksidativni stres, a kad imamo puno slobodnih kisikovih radikala, javlja se crvenilo lica tj. rozaceja, upalne promjene poput prištića, reaktivno crvenilo koje se pojačava nakon prehrane bogate histaminom, alkoholom ili začinjenom hranom - nastavila je dr. Lazić Mosler dodajući kako sama po sebi određena hrana nije loša, no u kombinaciji sa propusnim crijevima i poremećenim crijevnim mikrobiomom može izazvati dermatološke reakcije.
- Bitno je imati dobre omjere, jesti sve, ali nastojati hraniti se zdravije, pogotovo što se tiče masnoće. Naime, one su na licu povezane sa radom lojnica. Iz masnoća koje jedemo lojnice stvaraju masni sloj kojem je zadaća obnavljati funkciju zaštite kože. Ako su masnoće u našoj prehrani loše, i ono što lojnice proizvedu neće biti dobro i može štetiti koži. Ako su masnoće dobre, djeluju protuupalno. Recimo, loše masnoće dolaze iz pržene hrane, biljnih ulja, dok dobre masnoće nalazimo u hladnim prešanim uljima poput maslinovog, lanenog i sličnih ulja - objasnila je dermatovenerologinja.
Na koži lica također će se najprije vidjeti konzumira li pojedinac alkohol ili cigarete jer oni doprinose starenju kože.
- Alkohol je šećer i on oštećuje kolagen dugoročno stvarajući hipoglikemiju. Dugotrajna izloženost hipoglikemiji vodi do stvaranja nekvalitetnog kolagena, a to ubrzava starenje kože i razgradnju postojećeg kolagena. Dodatno, alkohol dehidrira kožu, a konzervansi iz crvenog vina doprinose razvoju crvenila i alergija - istaknula je dr. Lazić Mosler. Stoga preporučuje konzumirati hranu koja će djelovati blagotvorno na crijevnu mikrofloru, a time i na zdraviji izgled kože.
- Načelno se može reći da je dobro jesti probiotike, fermentirane mliječne proizvode poput kefira, puno vlakana i prebiotike koji hrane dobre bakterije. Usto, preporučljivo je jesti hranu bogatu antioksidansima, posebno voće i povrće. Poželjne su dobre masnoće, a to su prvenstveno omega 3 masne kiseline koje se nalaze u namirnicama poput chia sjemenki, lososa, ribe i u različitim orašastim plodovima - istaknula je dr. Lazić Mosler.
Kako bi se koža dodatno zaštitila tijekom toplih ljetnih mjeseci kad je sunce dodatno isušuje i dehidrira, poželjno je koristiti kreme sa visokim zaštitnim faktorom, te kreme i serume sa antioksidansima, a oralno uzimati suplemente s cinkom i omega 3 masnim kiselinama te antioksidanse kao što je resveratrol i astaksantin.