Iako je diskriminacija kandidata na temelju bračnog stanja, spola, dobi, vjere, jezika, spolne orijentacije i ostalih karakteristika koje nisu odlučujuće za obavljanje posla zabranjena Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije te Zakonom o ravnopravnosti spolova, neki poslodavci ipak potvrđuju onu “zakoni postoje da bi se kršili”.

Na razgovoru za posao kandidate poslodavci, osobito oni u privatnim tvrtkama, “rešetaju” nedopuštenim pitanjima o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te zdravlju, no najčešće postavljaju pitanja koja se tiču planiranja obitelji i majčinstva.

- Prema mojim saznanjima iz razgovora sa strankama, kandidatima se najčešće postavljaju pitanja o bračnom stanju i planiranju obitelji. Tijekom razgovora s kandidatkinjama neki poslodavci žele dobiti informaciju o tome namjerava li ona imati djecu te u kojem vremenskom periodu. Takva pitanja poslodavci obrazlažu potrebom organizacije poslovanja, no to je samo prividno obrazloženje. Prirodno je da radnica kao majka ima obveze prema djeci, a moguća su i bolovanja zbog bolesti djece što se, prema stavu poslodavaca, odražava na radni učinak. Stoga se iza spomenutog pitanja krije namjera poslodavca da u radni odnos zaposli osobu koja će mu biti maksimalno na raspolaganju, pa i izvan redovitoga radnog vremena - kaže dipl. iur. Domagoj Rebić, stručni suradnik Nezavisnih hrvatskih sindikata. 

Osim što su u suprotnosti s nizom zakonskih odredbi sadržanih u Zakonu o radu, Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o zaštiti osobnih podataka, navedena su pitanja, ističe naš sugovornik, protivna i Ustavu RH koji štiti majčinstvo i obitelj kao jedne od najvećih vrednota ustavnog poretka. Osim pitanjima o bračnom stanju i planiranju obitelji, poslodavci prelaze granice stavljajući pod povećalo i zdravlje kandidata. 

- Iako je radnik dužan poslodavca izvijestiti o zdravstvenom stanju, oni često traže i dodatne podatke o zdravlju, a sve s ciljem smanjenja potrebe za bolovanjem - kaže Rebić. 

Dobra vijest je da se postavljanje nedopuštenih pitanja pri zapošljavanju u državnim i javnim službama svodi na iznimku jer se razgovori za posao odvijaju pred komisijom ili povjerenstvom, no Rebić upozorava da se i u tim situacijama “čitanjem između redova” na posredan način dolazi do željenih odgovora na zabranjena pitanja. Loša je vijest da su takva pitanja sve češća pri zapošljavanju u privatnim tvrtkama. 

- Nedopuštena pitanja postala su sastavni dio razgovora za posao kod privatnih poslodavaca, a neplanirana je trudnoća tijekom radnog odnosa razlog za otkazivanje ugovora o radu. Razlog je jednostavan; povećan trošak bez očekivanoga radnog učinka. Čista matematika - zaključio je Rebić. 

Upozorava kako su zabranjena pitanja vješto zapakirana u benignu formu te su predstavljena s nekim sasvim drugim ciljem. Plima nedopuštenih pitanja uzela je danak i pri sastavljanju životopisa. 

- U razgovorima sa strankama došao sam do saznanja da kandidatkinje za radna mjesta već u životopisima navode kako su materijalno situirane te da nemaju namjeru proširenja obitelji. Tako, znajući kako je to vrlo bitno kod zapošljavanja, unaprijed daju odgovore poslodavcu na zabranjena pitanja koja se tiču njihova prava na majčinstvo i stvaranje obitelji - govori Rebić te ističe da je postavljanje pitanja koja se tiču planiranja i proširenja obitelji potpuno nezakonito i kandidatkinje na takva pitanja nisu dužne odgovarati poslodavcu. 

No iako u formalno-pravnom smislu zbog uskraćivanja odgovora na nedopuštena pitanja ne mogu snositi štetne posljedice, praksa je, nažalost, drukčija. 

- Budući da poslodavci, u većoj ili manjoj mjeri, zadržavaju diskrecijsko pravo na izbor kandidata, ne može se sa sigurnošću tvrditi da upravo odbijanje odgovora na nedopuštena pitanja nije bila odlučujuća pobuda poslodavca da tom kandidatu ne ponudi poslovnu suradnju - zaključuje.

Prijava 

Prekršaj počinjen postavljanjem nedopuštenog pitanja možete prijaviti nadležnoj državnoj inspekciji za područje rada. 

Kazne 

Ako poslodavac postavi zabranjeno pitanje, može mu se izreći kazna od 31.000 do 60.000 kuna za pravnu osobu ili od 4000 do 6000 kn za fizičku osobu.

Psihologinja: Na nedopuštena  pitanja ostanite mirni

Tijekom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i sl.) i sklapanja ugovora o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovoga članka ne mora se odgovoriti, piše u Članku 23. Zakona u radu. 

Suočeni sa zabranjenim pitanjem, kandidati najčešće drže jezik za zubima strahujući da bi, upozore li potencijalnog poslodavca na to da su pitanja koja postavlja neprofesionalna i neumjesna, ugrozili šanse za dobivanje posla. No upravo način na koji reagirate u takvim nezavidnim situacijama može utjecati na čitav daljnji tijek razgovora, tvrdi psihologinja Martina Trboglav.

- Najsnažniju poruku šaljemo neverbalnom komunikacijom, stoga je, prije nego što odgovorite, vrlo važno kako ćete dočekati nepoželjno pitanje. Dopustite li da vas pitanja poslodavca isprovociraju, reagirat ćete zbunjeno ili začuđeno, pogubit ćete se ili ćete zauzeti ljutit stav te ćete odbrusiti: ‘Neću odgovoriti na takvo pitanje’. Vrlo je važno zadržati mirnoću i konstruktivan stav jer upravo tako pokazujete poslodavcu da znate upravljati sobom i u manje očekivanim situacijama te da, čak i ako vas netko provocira, ne gubite kontrolu. Upravo je takav siguran i konstruktivan stav ujedno i najutjecajniji stav koji vam otvara prostor da razgovor odvedete u drugom, željenom smjeru te da s poslodavcem porazgovarate o svojim sposobnostima i kvalitetama - savjetuje Trboglav.

Svladate li prvu prepreku te zadržite mirnoću i kontrolu nad sobom, na vama je da odlučite želite li odgovoriti na postavljeno pitanje ili ne. 

- Imajte na umu da na razgovoru za posao imate pravo reći poslodavcu kako smatrate da odgovor na postavljeno pitanje nije relevantan za procjenu jeste li vi kompetentna osoba za konkretno radno mjesto te da biste voljeli da se razgovor usmjeri na teme vezane uz vaše dosadašnje radno iskustvo i motivaciju. Pritom budite jasni i kratki, dakle, bez opravdavanja svog stava ili napadanja osobe koja vam je postavila neumjesno pitanje. Tako ste vrlo pristojno odbili odgovoriti na pitanje, dali ste jasno objašnjenje te zamolili da se razgovor nastavi u drukčijem tonu, bez ostavljanja prostora za dodatne rasprave - savjetuje psihologinja Trboglav.

No odvažite li se na hrabar korak, budite svjesni i mogućih neželjenih posljedica jer odbijanje odgovora potencijalnom poslodavcu može biti dovoljan razlog da odluči kako ne želi surađivati s vama. No u tom je slučaju malo vjerojatno da i vi želite biti dio tima na čijem je čelu osoba koja tako odlučuje. 

Ako odlučite odgovoriti na zabranjeno pitanje, nastojte maksimalno skratiti dio razgovora koji zadire u vašu privatnost. Budite kratki i ne ulazite u dodatna objašnjavanja. Možete dati i općenit odgovor kojim ne odgovarate izravno na pitanje. Primjerice, na pitanje planirate li u bliskoj budućnosti imati djecu, odgovorite: “U ovom sam trenutku usmjerena na profesionalni život i ovaj posao”. 

Ako vas na razgovoru za posao upitaju kako planirate uskladiti majčinsku ulogu s poslovnom, odnosno što biste napravili kad bi vam dijete bilo bolesno, a na poslu imate važan sastanak, odgovorite: “Do sada sam uspješno usklađivala sve obveze te vjerujem kako i na ovome radnome mjestu to neće biti problem jer mi je stalo opravdati očekivanja poslodavca i maksimalno kvalitetno obavljati svoje zadatke”. 

Nakon odgovora razgovor čim prije vratite na pravi kolosijek te ga usmjerite na vaše iskustvo i kvalitete. U daljnjem tijeku razgovora pokažite koliko ste motivirani za konkretan posao te koje vas sve kvalitete čine idealnim kandidatom s kojim poslodavac na kraju krajeva može samo profitirati.

Odvagnite ima li poslodavac dobre namjere pa odgovorite

Ne postoji jedinstven recept što učiniti ako vam postave zabranjeno pitanje jer vaša reakcija ovisi o mnogim faktorima, među ostalima, i o načinu na koji vam je pitanje postavljeno. Ako je taj način takav da osjetite da ne želite odgovoriti, tada to jasno i kratko recite. No ako osjetite da vas potencijalni poslodavac s iskrenim i dobrim namjerama pita o budućim planovima vezanim uz djecu jer mu je ta informacija važna za kvalitetno planiranje posla, umjesto da mu odbrusite kako je pitanje neumjesno, radije dajte iskren ili općenit odgovor, savjetuje Trboglav.

Kontrola 

Vi vodite razgovor i Usmjerite se na uspjehe, ističite svoje prednosti i kvalifikacije za radno mjesto za koje ste se prijavili.

Uvijek iskreno 

Na razgovoru za posao treba izbjegavati davanje neiskrenih odgovora jer će neiskrenost, ako dobijete posao, poljuljati povjerenje između vas i poslodavca.