"Ne vidimo stvari onakve kakve jesu, vidimo ih onakve kakve jesu", čuveno je rečenica Anaïs Nin.
Psihološka istraživanja potvrđuju da 'stvari (ili ljude) često ne vidimo onakvima kakve one jesu, odnosno da druge često doživljavamo potpuno krivo. Psihologinja Juliana Breines napisala je za Psychology Today kako druge ne ocjenjujemo samo prema njihovim objektivnim karakteristikama; već je naša predodžba o njima ujedno i odraz nas i naših životnih iskustava, ciljeva vrijednosti, kao i naših skrivenih želja i strahova.
- Stvari koje najviše kritiziramo i hvalimo govore više o nama nego o drugima - kaže Breines i navodi pet istraživanja koja pokazuju vezu između naše prosudbe i nas samih.
1. Ako ljude često vidite kroz 'ružičaste naočale
Možda ste jako susretljivi i karakteriziraju vas toplina, ljubaznost i empatija no istraživači su nedavno osporili ideju da 'tople' ljude drugi zaslijepe. U stvari, simpatični ljudi nemaju problem s prepoznavanjem i neodobravanjem lošeg ponašanja, pogotovo kada se radi o sebičnosti ili hladnoći.
Nastojati vidjeti najbolje u ljudima kvaliteta je s puno prednosti i vjerojatno je jedan od razloga zašto su susretljivi ljudi skloniji sretnijim odnosima i zadovoljnijim životom. No, istraživači upozoravaju da i ružičasta percepcija može imati loše strane, poput nemogućnosti da izraze zabrinutost zbog problematičnog ponašanja, zbog straha da će nekog povrijediti ili od stresa koji proizlazi iz toga. Ipak, istinska ljubaznost ponekad zahtijeva ponašati se 'neljubazno', što u konačnici bude bolje za druge - i za vas.
2. Ako ne trpite narcisoidne ljude
Vjerojatno sami niste narcisoidni. Ali ako vam oni ne smetaju, vjerojatnije je da ćete i vi imati narcističke karakteristike.
U jednoj studiji narcisoidni su sudionici bili kritičniji prema onima koji su pokazali skromnost i poniznost (u ovom slučaju na Facebooku) karakterizirane rjeđim ažuriranjem statusa i postovima u kojima je naglašeniji manjak samopouzdanja.
Jedna interpretacija ovih nalaza sugerira da smo skloni tome da volimo ljude koji su nam slični. Narcisi, za koje se čini da donekle shvaćaju vlastiti narcizam, mogu druge narcise gledati kao srodne duše ili možda poštuju njihove dominantne ličnosti. Međutim, ako narcisoidni kolega predstavlja prijetnju ili izvor natjecanja, to bi mogla biti 'opasna' priča.
3. Ako prosuđujete nečiju osobnost na temelju jednog događaja
Veća je vjerojatnost da ste neovisna i 'snažna' ličnost. Suprotno tome, ljudi koji ne povezuju ponašanje i ličnost vjerojatno su više ovisni o drugima.
U studiji su sudionicima pokazali niz lica i povezana ponašanja (npr., Ova osoba svake večeri provjerava požarni alarm). Sudionici koji su klasificirani kao snažnije ličnosti brže su povezali riječi koje prikazuju osobine (npr. riječ 'oprezan' ili 'neurotičan') s odgovarajućim licima. Istraživači su zaključili da su neovisni ljudi češće u zapadnim kulturama, a međuovisni ljudi u istočnim kulturama, ali postoji i varijacija unutar kultura povezana s čimbenicima kao što su društvena klasa, zemljopisna regija i religija.
4. Ako nekoga neracionalno ne podnosite
Razlog može biti zavist ili ugroza njihovim uspjehom. Postoji puno razloga zbog kojih nam se netko može ne sviđati, ali kada je razina prezira nesrazmjerna nekom ponašanju koje nas vrijeđa, to govori nešto drugo.
Iako si to možda ne želimo priznati, ti osjećaji mogu proizlaziti iz negodovanja zbog nečijih postignuća ili sreće. Na primjer, ako vaš suradnik osvoji nagradu koju ste do tad vi imali, otkrit ćete da ste iznenada svjesniji njegovih negativnih osobina. Prema modelu samoevaluacije, ljudi se često osjećaju ugroženi uspjehom bliskih ljudi, a ponekad reagiraju distancirajući se od te osobe.
Ali nisu samo bliski oni čiji nam uspjeh može prijetiti. Slavne su osobe često meta neobjašnjivog neprijateljstva, a studije pokazuju da je vjerojatnije da će ljudi negativno procijeniti uspješne članove grupe kada im je ugroženo samopoštovanje, a sam čin davanja negativne ocjene može privremeno pojačati samopoštovanje.
5. Ako ste kritični prema nekome tko živi na drugi način
Možda sumnjate u vlastiti način života. Kad vidimo da netko napreduje u drugačijoj situaciji, to može stvoriti neugodan osjećaj. Jedan od načina na koji se naš um nosi s tim osjećajem je proces koji se naziva normativna idealizacija, koji uključuje promatranje vlastitog statusa kao idealnog za sve ljude i promatranje onih koji se ne slažu s tim u negativnijem svjetlu.
Jedno je istraživanje pokazalo da ljudi imaju tendenciju idealiziranja svog statusa, posebno kada taj status vide kao trajniji (npr. dugoročna veza). Ljudi u dugoročnim vezama barem donekle misle da su upareni pojedinci „općenito vrjedniji članovi društva“ i „imaju smisleniji, ispunjeniji život“.
Nema ništa loše u slavljenju vlastitog života, ali kad se slavlje pretvara u gledanje na druge, sugerira da na neki način nismo potpuno iskreni prema sebi. Često je jednostavno teško priznati da svi imaju svoje uspone i padove i da ljudi različito postupaju u onome što osobno njima u tom trenu najbolje odgovara.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: