Ako se borite s težinom i nikako ne možete smršavjeti, udebljati se ili jednostavno održati idealnu tjelesnu težinu, možda je to jednostavno do načina na koji vaš mozak funkcionira. Razlog tome je što još niste otkrili koji je najprikladniji tip prehrane za vas, otkrio je američki doktor Daniel Amen uspoređujući 66.000 skeniranih snimki mozga. 

Uočio je četiri načina na koje ljudski mozak funkcionira. Jedan od njih je kompulzivni i njemu najbolje odgovara dijeta WeightWatchers. Za impulzivni tip najbolja je prehrana bogata proteinima, ali s malo ugljikohidrata. Emocionalni treba zdrave masti, proteine i ugljikohidrate, dok je za tjeskobni tip najbolja makrobiotička prehrana koja kombinira neprerađene žitarice i povrće. 

Visoko proteinska dijeta, kao što je Atkinsova, može biti uspješna za neke vrste osobnosti, ali katastrofalne za druge, a razlog za to leži u funkcioniranju mozga. Većina dijeta je napravljena za širok spektar ljudi, ali ne djeluje jednako na sve, tvrdi dr Amen za Daily Mail. 

Metabolizam ima tek mali učinak na pretilost. Naime, mozak je taj koji će reći dok vam je dosta, ili daje dopuštenje da i dalje jedete, dodaje.

1. Kompulzivni tip

Često razmišljate o hrani i jednostavno ne možete prestati jesti. Jedete po noći ili si priuštite čašu vina navečer kako bi se opustili, a najvjerojatnije imate problema sa spavanjem. Kod kompulzivnih ljudi pojačana je aktivnost u prednjem dijelu mozga, odgovornom za pozornost i kontrolu, potvrđuje istraživanje. 

>>> Visokoproteinska dijeta kao Atkins i Dukan nisu pogodne za kompulzivne ljude jer uz nju postaju gnjevni i agresivni. Svi planovi prehrane, koji uključuju zdrave ugljikohidrate (prehrana s niskim glikemijskim indeksom i WeightWatchers), dobri su za kompulzivne ljude jer ugljikohidrati podižu razinu serotonina nužnom ovom tipu mozga. 

Namirnice koje potiču serotonin kao što su banane, cikla, smeđa riža, sir, biljni čaj, skuša, losos, sjemenke suncokreta odlične su za kompulzivni tip. Osim toga, i aerobna vježba je odlična jer povećava razinu serotonina. Izbjegavajte jesti navečer, jer to zbunjuje vaš tjelesni sat i tjera tijelo da pohranjuje masti. Dodaci, kao što su 5-HTP, vitamina B inozitol, L-triptofan i gospina trava pojačavaju razinu serotonina.

2. Impulzivni tip

Ako jedete impulzivno vjerojatno i u drugim sferama tako reagirate. Niste od onih koji stalno razmišljaju o hrani, ali nakon što je vidite - ne možete se suzdržati. Detaljne snimke mozga pokazuju pojačanu aktivnost u prefrontalnom korteksu, području mozga koji kontrolira presude, planiranje, organizaciju i učenje iz greški. Taj dio mozga nas zaustavlja da govorimo gluposti ili krivo odlučujemo.

>>> Kod takvih ljudi prehrana s puno ugljikohidrata ne djeluje. Sve što podiže razinu serotonina (kao ugljikohidrati) smanjit će kontrolu nad impulsima. Prehrana bogata proteinima idealna je za impulzivne ljude. 

Impulzivni ljudi trebaju jesti piletinu, puretinu, sir, jaja, zob i jogurte i namirnice bogate aminokiselinama koje potiču stvaranje dopamina. Treba izbjegavati kofein, alkohol, šećer i stres. Šećer je posebno loš jer potiče žudnju. Zeleni čaj pak povećava moždanu aktivnost i povećava fokus. Vježba je dobra je povećava protok krvi i dopamina u mozak, a joga jer izoštrava vaš fokus. 

3. Emocionalni tip

Ovaj tip je najčešći kod žena koje trenutno imaju emocionalnih problema pa jedu dok se osjećaju loše, u nadi da će osjećati bolje. Usamljenost, depresija i nisko samopouzdanje najčešći su problemi s kojima se suočavaju. Oni imaju pojačanu aktivnost u limbičkom dijelu mozga. To može izazvati nisko samopoštovanje i negativno razmišljanje. 

>>> Kod takvog tipa ne djeluje dijeta bogata ugljikohidratima i proteinima. Ali djeluje mediteranska prehrana bogata ribom, svježim voćem i povrćem te dijeta po zonama koja uključuje mješavinu zdravih masti, proteina i ugljikohidrata. 

Kako biste smanjili rizik od depresije uzimajte vitamin D te povećajte unos omega 3 masnih kiselina u obliku ribe, avokada i oraha. Okružite se prijateljima i vježbajte jer to povećava protok krvi u mozak. Razmotrite i uzimanje dodataka prehrani koje pomažu u proizvodnji serotonina, dopamina i adrenalina. 

4. Tjeskobni tip

Ovakav tip ljudi svoje probleme i strahove "rješava" hranom. Oni se osjećaju neugodno u vlastitoj koži, sumnjaju u sebe i često imaju napad panike. Kod njih je pojačana aktivnost u području bazalnih ganglija mozga što određuje sklonost anksioznosti i integraciji misli, osjećaja i pokreta. Tjeskoba može prouzročiti prejedanje, pogotovo slasticama, jer se nakon njih tjeskobni tip odmah osjeća bolje.

>>> Kod tjeskobnog tipa ne djeluju niskokalorijske dijete jer glad povećava razinu hormona stresa kortizola. No djelovat će dijeta po zonama i makrobiotička dijeta koja kombinira žitarice i povrće. 

Namirnice kao što su banane, smeđa riža, orasi i agrumi dobre su za mozak. Zaboravite na alkohol i kofein jer pogoršavaju stres. Vitamin B6 i magnezij smanjit će anksioznost. Osim toga, joga je dobra za opuštanje i meditaciju.