Kronični nedostatak sna povezuje se s razvojem dijabetesa, pretilosti, bolesti srca, ali i depresijom, razdražljivošću, poremećajem ponašanja mladih, pa čak i s lošim ocjenama. Studija je pokazala da manjak sna u dobi od dvije i pol godine može dovesti do kasnije pretilosti djeteta.
Uzrok su poremećene funkcije mozga koje reguliraju apetit i potrošnju energije. U dobi od oko šest godina može se vidjeti je li dijete noćni ili jutarnji tip. Najveći problemi nastupaju s polaskom u školu, osobito za “noćne ptice”.
Studije su pokazale i da manjak od samo jednog sata sna smanjuje koncentraciju i brzinu reagiranja djece. Rezultat su lošije riješeni testovi i lošije ocjene, emocionalna nestabilnost, pa čak i problematično ponašanje mladih.
- Za mlade je karakteristično da 'gomilaju dug prema spavanju’. Odrasli manjak sna tijekom tjedna barem nadoknade vikendom, no mladi su i tada aktivni - kaže dr. sc. Pavao Krmpotić, voditelj Centra za poremećaje spavanja u PB-u Vrapče u Zagrebu, gdje se ljudi mogu obratiti za pomoć imaju li problema sa spavanjem.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj oko 20 posto odraslih pati od nesanice. Nedostatak sna smanjuje sposobnost proizvodnje inzulina, što za posljedicu ima razvoj dijabetesa.
Osim toga, stopa smrtnosti najveća je u onih koji spavaju manje od četiri sata ili više od osam sati tijekom noći. U toj je skupini najviše ljudi s povećanim krvnim tlakom, simptomima depresije i bolestima srca. Osim lijekovima, probleme sa spavanjem treba liječiti i promjenom životnih navika.

- Veća ili manja potreba za snom je urođena, pokazala je švicarska studija provedena na djeci u dobi od jedne do deset godina. Stručnjaci zato ističu kako bi roditelji čijoj je djeci potrebno više sna trebali uvažiti te potrebe. U protivnom dijete može imati problema sa spavanjem, ali i ponašanjem.