- Bez obzira na pandemiju COVID-19, kardiovaskularne bolesti nisu nestale. U Hrvatskoj i dalje svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja, što čini 24 osobe u jednom danu, ili oko 9000 osoba godišnje, poručili su iz Zaklade 'Hrvatska kuća srca' i Hrvatskog kardiološkog društva, u suradnji sa studentskom udrugom StEPP, naglasivši da su u vrijeme pandemije na snazi nove smjernice Europskog vijeća za reanimaciju i oživljavanje u vrijeme pandemije COVID-19.
POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti za srčane bolesnike
Vrlo važno je pridržavati se novih privremenih smjernica te zaštititi sebe i druge, ističu.
- One su osmišljene i služe prije svega tome da se smanji rizik od zaraze, tako da čovjek može pružiti pomoć onome kome je to potrebno, a da pritom smanji rizik od zaraze i minimalno ugrožava sebe - pojašnjava akademik dr. Davor Miličić, upravitelj Zaklade 'Hrvatska kuća srca'.
Dodaje kako su medicinski djelatnici koji svakodnevno pružaju pomoć ljudima svakodnevno izloženi različitim vrstama ugroze i znaju voditi računa o zaštiti, no za laike je izuzetno važno da se pridržavaju spomenutih smjernica.
- Ukoliko čovjek pazi na to da prije oživljavanja stavi masku i ne približava se osobi koju oživljava više nego što je to potrebno, time značajno povećava zaštitu. Kako predviđaju da se preskoči davanje umjetnog disanja 'usta na usta', treba reći da se masiranjem srca donekle potiče i efekt punjenja pluća zrakom. Ne onako kao što se postiže disanjem 'usta na usta', no masaža srca će imati i taj efekt, tako da može pomoći da se uspostavi funkcija disanja - pojašnjava Miličić.
Dodaje kako se kod masaže srca ništa bitno ne mijenja u odnosu na uobičajen postupak, odnosno provodi se istim ritmom, samo bez prekida radi disanja.
S time se slaže i prim. dr. Žarko Rašić, ravnatelj Nastavnog zavoda za Hitnu medicinu Grada Zagreba. Dodaje kako je, uz smjernice koje je donijelo Europsko vijeće za reanimaciju i oživljavanje, korisno ako građanin koji pristupi oživljavanju ima i može navući zaštitne rukavice, što će pridonijeti sigurnosti od zaraze.
- Ako ih nemate, nije problem, no kako ne znate je li možda osoba ispred vas bila u kontaktu s nekom zaraženom osobom, nije naodmet staviti ih ako su pri ruci, kaže.
- No, najvažnije je odmah, i prije nego fizički pristupite oživljavanju nazvati 112 ili 194 te pozvati pomoć, kako biste bili sigurni da će stručna pomoć stići na vrijeme - dodaje Rašić. Kaže kako je prosječno vrijeme dolaska Hitne pomoći na mjesti nesreće u Zagrebu 7 minuta, pa je rani poziv presudan da kao laik izdržite do dolaska liječnika koji će preuzeti oživljavanje.
Prema novim privremenim smjernicama za postupak oživljavanja, koji provode građani laici, postupak je sljedeći:
1. Osoba koja pruža postupak oživljavanja treba staviti masku na lice
2. Treba provjeriti reagira li osoba na podražaj na način da ju protresemo ili glasno dozovemo
3. Disanje osobe više nećemo provjeravati na način da ju slušamo tako što uho prislonimo ustima unesrećenog, već ćemo samo gledati njezin prsni koš i zaključiti pogledom pomiče li se gore-dolje, odnosno je li došlo do prestanka disanja ili ne
4. Pozvat ćemo hitnu pomoć čim primijetimo da ne postoje znakovi disanja
5. Prije no što započnemo ručnu masažu prsnog koša, važno je da unesrećenoj osobi usta pokrijemo komadom tkanine ili maskom kako bismo spriječili potencijalnu infekciju koronavirusom u trenutku otvaranja dišnog puta osobe koja je doživjela srčani zastoj
6. Nećemo unesrećenom davati umjetno disanje usta na usta, već ćemo izvesti isključivo ručnu masažu prsnog koša
7. Nakon pružanja postupka oživljavanja, osoba koja je pružala oživljavanje treba u što kraćem roku oprati ruke, dezinficirati ih, a u međuvremenu izbjegavati rukama dodirivati sluznicu nosa i očiju te usta.