Moj djed Ivan zvani Paško bio je šumar, još kao dijete s njim sam boravila više u šumi i prirodi nego u kući. Otac mi je bio profesor biologije, on me je u školi učio. A ono što nisam u školi naučila uz oca i djeda, zaljubljenike u prirodu, učila sam prateći ih dok su obilazili ovu predivnu Imotsku krajinu, kaže nam Višnja Žužul i dodaje:
- Sjećam se svojih dolazaka sa studija kući oko Božića. Uvijek smo za Badnjak odlazili u obližnju šumu Borak kako bismo usjekli bor i uz njega nabrali mahovine. E, upravo ta mahovina je jedan od temeljnih dodataka mojih parfema.
Pogledajte video
Ističe kako su upravo te biljke, od mahovine, smilja, ruže pa do vinove loze, spoj mirisnih dodataka Nushe i Mattana.
- Godinama sam ispitivala biljke i trave koje rastu u mojem zavičaju te mi je prije pola godine ‘sinula’ ideja da uradim ovo što danas, iz dana u dan, dobiva goleme pozitivne ocjene. Zašto bi neke svjetske marke parfema bile bolje i ljepše od mirisa mojega vriska, kadulje, majske ruže, jasena u cvatu i ljubičice iz mojega Borka od nekih francuskih ili talijanskih polja i brda - onako za sebe će Višnja dok otvara fino upakiranu bočicu parfema te poput prave Nuše pokazuje koliko je ponosna na svoj proizvod.
- Hoću da to bude imotski brend, mirisna priča iz moje Imotske krajine - kaže i ne krije da joj je za sve trebala stručna pomoć iskusnog znalca koji je sve to trebao “izmiksati” u dobar i prepoznatljiv miris koji će poželjeti muškarci, baš kao i žene. I uspjela je, Tomislav Vrbanec iz Čakovca, po profesiji parfumer, u tome joj je svojim stručnim radom bio od velike koristi.
Teško se od njega odvajaš
- Rekla sam Tomislavu koje biljke iz imotskog kraja hoću u mojim parfemima. On je napravio desetak testera za Nushu i Mattana te nam poslao da se odlučimo. Dugo smo birale i nismo pogriješile, jer svi koji su već kupili Nushu ili Mattana ponovno se vraćaju, a to je potvrda da smo zadovoljile svojim odabirom - poručuje.
Važan je taj kemijski spoj, ističe Višnja. Mattan je drvenasto začinski miris koji u sebi ima baznu notu mošusa i sandalovine, a od autohtonih biljaka vrbe i jasena. Na te bazne note dolaze srednje note, koje su srce parfema od cimeta, ružičastog papra, muškatnog oraščića, dok su gornje, one prve note koje se osjete, od bergamota, naranče pa do ljubičice.
- Kad ga jednom pomirišeš, teško se od njega odvojiti. Snažan je, muževan, otmjen i u istom trenutku topli, zaštitnički i samozatajan - opisat će Mattana. A za Nushu kaže:
- Ona je cvjetno začinska, baza joj je sandalovina, vanilija, jantar i još nekoliko esencija koje ostaju tajna, dok je ruža, đurđica i jasmin ono što u ovom parfemu podsjeća na imotski kraj. I, dakako, mahovina, ona koja me mirisom podsjeća na moj Borak, na moju mladost i na moj grad.
Željela je upravo biljke pretočiti u miris koji će je podsjećati na Imotsku krajinu, šetnje uz Modro i Crveno jezero, đardin, imotske ponistre okićene cvijećem, dvore u kojima je miris majskih ruža mirisao poput najboljih francuskih parfema, na hladne brzace rijeke Vrljike u čijoj se vodi i Nuša umivala.
Ovi su parfemi imotski, ali već sad su i svjetski, jer za ovih prošlih blagdana mnogi su ih Imoćani sa sobom ponijeli put Njemačke, Francuske, Švedske i Norveške. Poklanjaju ih dragim prijateljima, namirišu se i sami da ih sjeti na rodni kraj, na Matana, koji je i sam poput mnogih imotskih galantara obišao svijet nudeći gospodi “od igle do konca”.
Još jedan mladenački
Višnja već za ljeto želi proizvesti još jedan mladenački parfem. Nusha i Mattan su postali prepoznatljiv imotski brend na kojem bi im i sam Matan pozavidio. I dakako, onako kako ga did Kikaš naučio, “u svit” iz svoje Imotske krajine s bočicama mirisne vode gospodi u ruke pa neka zamirišu po vrisku i jasminu, vrbi i imotskoj lozi, mahovini s notom mandarine i limuna iz imotskih avlija i dvora.