Darivanje je iznenađujuće složen i važan dio ljudske interakcije koji pomaže definirati i ojačati odnose s obitelji i prijateljima, tvrde psiholozi s Harvarda. Često je darivatelj, a ne primatelj, taj koji psihološki najviše dobiva od dara. Što češće darujemo, to više osjećamo da smo aktivni i da radimo nešto dobro, a kao povratnu informaciju od primatelja dobivamo njegovu ljubav.

Istraživanja su pokazala da 80 posto ljudi misli da su praznici previše materijalistički. Iako je razumno smanjiti potrošnju u vrijeme blagdana, zabrana razmjene darova s voljenima nije najbolje rješenje. Ljudi koji odbijaju prihvatiti ili razmjeniti darove tijekom blagdana mogu propustiti važnu vezu s obitelji i prijateljima.

- Ako ne dobijete poklon, to vas navodi na pomisao da netko blizak uopće ne razmišlja o vama i o stvarima koje volite. To vam onemogućuje da doživite radost sudjelovanja u tim aktivnostima - kaže profesorica psihologije Ellen J. Langer.

Društvena vrijednost davanja prepoznata je kroz ljudsku povijest, a neki istraživači vjeruju da je i evolucija pomogla kod darivanja. Velikodušni muškarci imali su najviše uspjeha sa ženama, dok žene koje su vješte u darivanju uspijevaju održati obiteljske odnose. Spolne razlike u darivanju javljaju se rano u životu, a muškarci obično više cijene svjesne i praktične darove, dok žene vole darove emocionalnog značaja.

- Darivanje je najočitiji način na koji partner može pokazati interes za vezu te ju ojačati, ali i pokazati da je vezi kraj. Najveći učinak poklanjanje ima na darivatelja jer to u njemu učvršćuje osjećaje za primatelja - kaže dr. Langer.