Broj ljudi s visokim krvnim tlakom u svijetu je gotovo udvostručen u posljednjih 40 godina pa sad imamo čak 1,1 milijardu oboljelih, pokazala je analiza podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) između 1975. i 2015. Udio oboljelih pada u bogatim zemljama, a raste u siromašnima, što se povezuje s manje kvalitetnom prehranom i načinom života.
Podaci WHO pokazuju i da je Hrvatska među zemljama s najvećim udjelom muškaraca s visokim krvnim tlakom (uz Latviju, Litvu, Mađarsku i Sloveniju).
- Arterijsku hipertenziju u našoj zemlji, prema studiji ‘Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj’, provedenoj od 2002. do 2005., ima više od 30 posto odraslih. Točnije, visoki tlak ima 37,5 posto odrasle populacije i češći je u žena (39,7 posto) nego u muškaraca (35,2 posto). Prema izračunu, imamo oko milijun oboljelih. Valja napomenuti da je broj oboljelih najveći u kontinentalnoj Hrvatskoj, do maksimalno 43,5 posto, a najniži u Istri i primorskoj Hrvatskoj, 29 posto - kaže kardiolog doc. dr. sc. Boris Starčević, pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava u Zagrebu.
Dodaje kako se smatra da je hipertenzija dobro kontrolirana u Hrvatskoj samo u 5-9 posto oboljelih, što je zapravo vrlo slično kao i u ostalim zemljama Europe.
- Uzroci porasta broja oboljelih su sve brži, stresniji način života, koji je prvenstveno sjedilački, zatim smanjena fizička aktivnost, pušenje, alkohol te svakako nepravilna prehrana koja sadrži više soli. Zapravo, sinergistički učinak svih rizičnih čimbenika dovodi do porasta broja oboljelih. Također, životni vijek se produljuje, a time raste i stopa kroničnih oboljenja u koje spada i arterijska hipertenzija - ističe naš sugovornik.
Naime, postotak oboljelih od hipertenzije se u oba spola povećava starenjem. Porast je izrazitiji u muškaraca prije petog desetljeća, a nakon toga nešto brži u žena (povoljan učinak estrogena prije menopauze). I studijom je potvrđeno kako su za veću pojavnost bolesti u žena odgovorna manja fizička aktivnost, manja primanja, niži obrazovni status te veći indeks tjelesne mase.
No unatoč većem broju oboljelih, žene su svjesnije hipertenzije, češće i adekvatnije se liječe te postižu bolju regulaciju tlaka, ističe kardiolog.
Valja znati i da, ako se tjelesna masa poveća za samo pet posto, povećava se i rizik od hipertenzije tijekom razdoblja od četiri godine za čak 30 posto, a prema studiji Framingham Hear, debljini se pripisuje 78 posto hipertenzije kod muškaraca i 65 posto kod žena.
Visoki tlak je u Hrvatskoj i vodeći čimbenik rizika za ukupnu smrtnost, a nekoliko glavnih komplikacija hipertenzije nalazi se među deset vodećih uzročnika smrtnosti. To su moždani udar, kronične ishemične bolesti srca i akutni infarkt miokarda. Veliki je problem činjenica da povišeni tlak često nema neke ozbiljnije simptome, pa se otkrije tek kad se razviju komplikacije.
- Rekao bih da su dva najčešća uzroka dolazaka pacijenata u naše ambulante izmjeren povišeni krvni tlak na sistematskom pregledu ili glavobolja. Ostali su simptomi često nespecifični ili ih uopće nema. Pa se tako bolesnici često javljaju prekasno, s već razvijenim oštećenjem ciljnih organa, prvenstveno srca i krvnih žila, mozga, bubrega, u vidu srčanog ili moždanog udara ili kronične bubrežne bolesti - kaže kardiolog.
Zato arterijsku hipertenziju često i nazivamo tihim ubojicom, jer je dugoročno opasniji krvni tlak od 145/90 koji pacijent, nažalost, često godinama neće osjetiti kao povišen, nego tlak od 190/110, kod kojeg pacijenti osjete simptome - glavobolju, krvarenje iz nosa - i zato se jave obiteljskom liječniku ili u hitnu službu, upozorava doc. dr. Boris Starčević.
Važna je i procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika
Postoje tri stupnja hipertenzije, ovisno o visini tlaka, koja nose različitu razinu rizika. Također, postoji izraz ’visoko normalan krvni tlak’ (130-139/85-89 mm Hg), koji nosi pojačan rizik. No u posljednje se vrijeme ne prati samo vrijednosti krvnog tlaka nego procjenjujemo ukupni kardiovaskularni rizik za pacijenta.
Kod te procjene promatramo rizične čimbenike: spol, starost, pušenje, poremećaj lipida, razinu glukoze u plazmi, debljinu, obiteljsku kardiovaskularnu anamnezu, znakove oštećenja organa bez simptoma, postojanje manifestne šećerne, kardiovaskularne ili bubrežne bolesti. Kod pacijenata s visokim kardiovaskularnim rizikom adekvatna kontrola arterijskog tlaka je značajno teža, no izrazito bitna, ističe doc. dr. Starčević.
Tlak se mjeri u opuštenom stanju i u nekoliko navrata
Normalne vrijednosti krvnog tlaka su 120/80 mm Hg, ali mogu individualno varirati. Osobe sitnije konstitucije mogu imati fiziološki niži tlak, a stariji ljudi imaju fiziološki viši tlak. Povišenim arterijskim krvnim takom smatra se vrijednost iznad 140/90 mm Hg izmjerena u ordinaciji u više navrata. Pritom su bitni i uvjeti u kojima se tlak mjeri: osoba bi morala biti opuštena, sjediti mirno 3-5 minuta, nogama dodirujući pod, te tlak izmjeriti dvaput s razmakom od nekoliko minuta.
Kontrola barem jednom godišnje
Kad pacijentu dijagnosticiramo arterijsku hipertenziju, trebalo bi učiniti i procjenu oštećenja ciljnih organa (svakako osnovni laboratorij krvi i urina, EKG te po potrebi daljnje pretrage) te iste pretrage povremeno i ponavljati. Zdrava osoba bi trebala barem jedanput na godinu izmjeriti vrijednost tlaka, a ljudi s pojačanim rizikom i češće, kaže pročelnik Zavoda za bolesti srca i krvnih žila u KB-u Dubrava.
Recite ‘ne’ stresu, pušenju i alkoholu
Iznimno je važna i redovita tjelesna aktivnost, kao što su brzo hodanje barem 30 minuta na dan, savjetuje doc. dr. sc. Boris Starčević. Također, svatko za sebe mora pronaći optimalan način borbe protiv stresa te isključiti neke rizične čimbenike, posebno pušenje i alkohol, kaže kardiolog ističući kako su zdrave životne navike ključ prevencije arterijske hipertenzije.
’Visoko normalni tlak’ mora biti pod kontrolom
Ako vrijednosti tlaka prelaze 140/90, odnosno dijagnosticirali smo arterijsku hipertenziju, pacijenta treba liječiti. To vrijedi i za ljude koji su u kategoriji visoko normalnog tlaka jer imaju veliku vjerojatnost razvoja kontinuiranih povišenih vrijednosti krvnog tlaka ulaskom u stariju životnu dob.
Potrebne su redovite kontrole, uz nefarmakološke mjere, odnosno pridržavanje mjera prevencije. Kad one više nisu dostatne, uvodi se terapija, kaže doc. dr. Starčević. Dodaje kako je najveći rizik vezan upravo uz ovu skupinu zbog brojnosti te populacije.
Od djetinjstva manji unos soli i zdrava prehrana
Osnova prevencije visokog tlaka su zdrave navike - prevencija debljine treba početi u dječjoj dobi, te posebice smanjen unos soli, kaže doc. dr. Starčević. Preporučuje se i prehrana bogata voćem, povrćem, malomasnim mliječnim proizvodima, a siromašna mastima, pogotovo zasićenim masnoćama.
Kućna mjerenja tlaka vrlo važna
Ljudima s visokim ili vrlo visokim rizikom redovite kontrole su vrlo važne, dok one s malim rizikom i 1. stupnjem arterijske hipertenzije treba kontrolirati svakih šest mjeseci.
- Liječenje visokog tlaka je doživotno i treba ga se strogo pridržavati - kaže doc. dr. sc. Starčević.