Da biste postali dobar govornik, prvo morate naučiti biti dobar slušatelj, jer su te dvije vještine povezane, tvrdi Julian Treasure, autor knjige “How to be Heard”.
- Prakticiranje pažljivog slušanja omogućit će vam da postanete svjesniji onoga što govorite i vodi vas prema učinkovitijim govorničkim sposobnostima – objašnjava. Dodaje da je loša navika željeti uvijek biti u pravu. Kad imate tu potrebu, fokusirani ste samo na to i može vam promaknuti ono što vam sugovornik želi reći. No komunikacija pati i kad ste previše fokusirani na to da zadovoljite potrebe drugih.
- Da bi vas sugovornik pažljivije slušao, važan je kontakt očima. Ljudi ostvaruju kontakt očima 70 posto vremena kad slušaju, u usporedbi sa samo 40 posto vremena dok pričaju, otkrio je socijalni psiholog Michael Argyle. Kontaktom očima pokazujete poštovanje i da dajete pozornost govorniku, čime gradite bolji odnos s njim - objašnjava. Drugi način za izgradnju čvršćeg odnosa s govornikom je prakticiranje empatičnog, aktivnog slušanja.
- To možete postići tako da stavite osjećaje i misli govornika ispred svojih, spustite svoje ‘štitove’, da se zamislite u poziciji govornika te da izbjegavate osuđivanje, prema Marisue Pickering, stručnjakinji za interpersonalnu komunikaciju – piše autor.
- Roditelji često prave grešku prakticirajući kritičko slušanje umjesto empatičnog. Kada dijete iznese svoje brige i teškoće, oni najčešće odgovore kritiziranjem ili planom za rješavanje. Ništa od toga ne nudi djetetu osjećaj da je emotivno shvaćeno, što slabi vezu između djeteta i roditelja i sprečava dijete da podijeli osjećaje s roditeljem u budućnosti. Dodaje da jezik pripovijedanja treba biti jasan i nedvosmislen.
- Želite li biti dobar govornik, prva stvar je dobro, uspravno i samopouzdano držanje. Važno je prilagoditi ton da vas se čuje, no nije dobro biti niti preglasan jer to može iritirati publiku, a tako vaša poruka neće doprijeti do njih - upozorava autor.