Suhi nadražajni kašalj, blago povišena temperatura, slabost i glavobolja dio su simptoma atipične upale pluća koja ovih dana hara Zagrebom. Bolest podsjeća na običnu prehladu pa se teže i kasnije i dijagnosticira. 

Epidemiolozi posljednjih tjedana primaju oboljele, a bolničke čekaonice diljem Zagreba osobito su bile pune oko Božića. Ove godine zabilježen je povećan broj oboljelih od atipične upale pluća za 20 posto, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo “ Dr. Andrija Štampar”. Najviše oboljelih je među mladima, 40 posto djece je predškolske dobi, a 15 posto u dobi od 7 do 19 godina. Od tog je broja 25 posto pacijenata od 20 do 59 godina. Posebno se trebaju čuvati kronični bolesnici, djeca, trudnice i osobe s malignim oboljenjima.

- Ne znamo zašto se točno ovaj put pojavilo u pojačanom broju, ali se upala pluća češće pojavljuje u jesenskom, zimskom i proljetnom periodu kad češće boravimo u zatvorenim prostorijama i kad su češći međuljudski kontakti, a ni zime nisu jake, nego se temperature kreću iznad 0°C, pa čak i do 10°C - objašnjava Mirjana Turkalj iz Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu i dodaje kako su dokazali da je uzročnik atipične upale pluća kod oboljele djece mikoplazma pneumonija. 

- Simptomi su visoka temperatura, a ponekad i niža sa simptomima opće infekcije pa se djeca osjećaju malaksalo, klonulo, a neka teže dišu iako to ne mora biti slučaj - objašnjava liječnica. 

- Neke se upale pluća mogu i prehodati, to nije ništa neuobičajeno. No ako temperatura traje dulje od tri dana, djetetu nedostaje zraka, lupa mu srce  i osjeća se slabo, obavezno posjetite liječnika - savjetuje.

Dok su bolnice pune mnogi, misleći da je u pitanju prehlada i viroza, upalu pluća pokušavaju prehodati. 

- Problem su oni koji ne znaju da imaju upalu pluća i šetajući šire infekciju - upozorava liječnica. No točna dijagnoza može se dati nakon rendgenskog snimka.

- Većina upala pluća se ipak čuje tijekom liječničkog pregleda, a uz ove simptome pacijenta upućujemo i na snimanje - objašnjava.

Upala može biti bakterijska i atipična ili laički poznata kao virusna, a obje vrste upale pluća liječe se antibioticima.

- Pacijenti se liječenjem brzo počinju osjećati bolje, ali se simptomi bolesti ponekad mogu razvući i na tri do četiri tjedna - objašnjava Turkalj.

Sama dijagnoza često izaziva paniku i strah, no upala pluća ne mora uvijek značiti i tešku bolest, govore liječnici.

- Obično nije ozbiljna i ne mora se svaka upala pluća liječiti antibioticima, ali to ne mogu ljudi sami odlučiti, nego isključivo liječnik na temelju pregleda i liječničkog nalaza - upozorava liječnica.

Spas u jačanju imuniteta

Kako se ne bismo zarazili, bitno je održavati higijenu i često prati ruke, ali i podizati imunitet s toplim napitcima i vitaminom C, ali garancije da se nećemo zaraziti zapravo i nema, objašnjava liječnica. 

Osim jačanja imunološkog sustava, jako je bitno izbjegavati kontakt s oboljelima jer je to siguran način izlaganja infekciji. 

- Oboljeli bi trebali izbjegavati veća okupljanja, stresne situacije i napore, pa za to ne bi trebalo forsirati aktivnosti poput skijanja dok ne ozdrave - upozorava liječnica.

Simptomi su slični običnoj prehladi

Mnogi oboljeli nisu ni svjesni da možda imaju upalu pluća, upozoravaju zagrebački liječnici te je pokušavaju “prehodati”. Blagi suhi kašalj i blago povišena temperatura obično su prvi simptomi koje ne treba zanemariti. Ako temperatura potraje više od pet dana, liječnici savjetuju da se oboljeli obavezno upute liječniku.

Treba izbjegavati gužve, a oboljeli nositi maske

Liječnici savjetuju da sljedećih nekoliko mjeseci, koliko se očekuje da će biti pojačana opasnost od obolijevanja od atipične upale pluća ljudi, izbjegavaju gužve, a oni s izraženim simptomima trebali bi nositi maske. Povećani rizik od upale pluća imaju ljudi stariji od 65 godina kod kojih može biti i smrtonosna. U rizičnu skupinu spadaju i djeca, ali i ljudi koji imaju narušen imunološki sustav, poput kroničnih srčanih i plućnih bolesnika.