Zima je bila vrlo topla, pa su se krpelji pojavili početkom travnja i već su vrlo aktivni, iako su obično najaktivniji u svibnju i lipnju. Zato, ako ste u prirodi u kratkim rukavima, obavezno se nakon šetnje šumom ili radova u vrtu dobro pregledajte, savjetuje dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina, spec. epidemiolog i voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti u NZJZ “Dr. Andrija Štampar”. Ipak, ako ste nakon šetnje u prirodi ili gradskome parku na sebi uočili krpelja, ne paničarite. Potrebno ga je ukloniti što prije i pratiti mjesto uboda.
- U kontinentalnoj Hrvatskoj obično se javljaju krpelji koju mogu prenijeti krpeljni meningoencefalitis i drugu bolest koju uzrokukju krpelji - Lyme boreliozu - kaže dr. Lana Kosanović Ličina.
Godišnje se prosječno u cijeloj Hrvatskoj zabilježi tridesetak oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa i tristotinjak osoba s Lyme boreliozom, nastavlja epidemiologinja dr. Kosanović Ličina i dodaje da simptomi nalik na one u gripe, kao što su visoka temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja, mučnine, povraćanja, upućuju na to da se radi o krpeljnome meningitisu ili meningoencefalitisu.
U početnim stadijima, dok su još ličinka i nimfa, pronalaze prvu žrtvu, a obično je to mali sisavac poput miša. Sišući krv zaražene životinje, nimfa se može zaraziti i kasnije prenijeti virus sljedećoj žrtvi. Sezona krpelja traje od ranog proljeća do kasne jeseni, a osobito treba biti oprezan u u svibnju i lipnju, kad su najaktivniji.
Krpelji su veličine između dva i pet milimetara, a aktiviraju se dolaskom toplijih mjeseci. Nalaze se skriveni u travi te na granama grmlja i drveća. Dok krpelj hoda po tijelu, po nekoliko sati traži pogodno mjesto u koje će zabiti rilo i nahraniti se krvlju.
- Iako probijanje kože traje desetak minuta, ne osjeća se zbog tvari u slini koja ima djelovanje poput anestetika.
Kako bi se prenijela Lyme borelioza, potrebno je da krpelj bude zaboden nekoliko sati, dok je za prijenos virusa krpeljnog meningoencefalitisa potrebno puno kraće vrijeme, pa ga treba što prije izvaditi - kaže Kosanović Ličina.
Ključno je da ga ne dirate golim rukama. Pažljivo i polagano ga pincetom čupajte prema van. Ako ga trgate ili okrećete, glava će ostati zarinuta u kožu. Nakon što krpelja uklonite, mjesto uboda premažite antiseptikom. Pratite stanje tijela i moguće simptome zaraze nakon uboda.
Nikad noktima: Pravilno vađenje krpelja pincetom
Ako je došlo do ugriza, krpelj svakako morate izvaditi, ali ne dirajte ga golim rukama. Običnom pincetom za čupanje dlačica obuhvatite krpelja uz kožu i laganim povlačenjem ga izvucite pazeći da ne oštetite tijelo. Kako biste to učinili što preciznije, možete rabiti i povećalo. Nikako ga nemojte čupati noktima.
Krpelje nikako nemojte “gušiti” alkoholom ili paliti šibicom jer će iznenadna smrt prouzročiti puštanje sadržaja trbušne šupljine, što u slučaju da su krpelji zaraženi, dovodi do lakšeg prenošenja zaraze. Prilikom vađenja ih nemojte zakretati. Ako glavica ostane zarivena u kožu, izvadite je sterilnom pincetom, savjetuje dr. Kosanović Ličina.
- Pratite svoje stanje 7-14 dana nakon ugriza Crvenilo na mjestu ugriza sa središnjim bljedilom i općim simptomima (povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima) govore u prilog bolesti Lyme, koja se uspješno liječi antibioticima.
- Nikako se ne smije cijepiti nakon ugriza krpelja Zaraza se može spriječiti cijepljenjem prije uboda, što se osobito preporučuje ljudima koji zbog posla borave na otvorenom, šumarima, vojnicima, lovcima, ali i rekreativcima, kamperima, planinarima, i to prije “sezone”.
- Bilo toplo ili hladno, odjenite duge rukave Izbjegavajte provlačenje i puzanje kroz grmlje, odlaganje odjeće na grmlje ili travu i ležanje na tlu dok ste na izletu u prirodi. Nosite hlače dugih nogavica, koje obavezno uvucite u čarape, i majice dugih rukava te zatvorenu obuću. Najbolje je da odjenete što svjetliju odjeću da lakše uočite krpelja, savjetuje dr. Kosanović Ličina.
- Zaštitna sredstva nanose se svakih nekoliko sati Repelente ili gel sredstva za odbijanje krpelja, koji djeluju i po nekoliko sati, ovisno o znojenju, nanesite na otkrivene dijelove tijela slijedeći upute proizvođača, i to nekoliko puta tijekom izleta, te se pregledajte svaka dva-tri sata.
- Samopregled je bitan - pregledajte dio po dio tijela Kada dođete kući s izleta, skinite odjeću i još jedanput detaljno pregledajte dio po dio tijela, posebno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i pupak, te se otuširajte.