Glavobolja, neraspoloženje, potištenost, sijevanje u kostima, samo su dio simptoma koji najavljuju promjenu vremena, kakvoj svjedočimo baš ovih dana, kad je jedan dan izrazito sunčano, uz visokih 28 stupnjeva i visoku vlagu, a već idući započne olujom, prolomom oblaka i sa 'skromnih' 14 stupnjeva. I dok mladi i zdravi ljudi najčešće ne osjećaju posljedice naglih promjena vremena, u rizičnoj skupini su mala djeca, stariji ljudi, kardiovaskularni i pulmološki bolesnici te meteoropati. Oni bi kod naglih promjena vremena mogli imati određene probleme, pogotovo ako je riječ o velikim razlikama u temperaturi koje se dogode u sat do dva, kako to za vrijeme proljetnih ili ljetnih temperatura često biva, kaže liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin.
POGLEDAJTE VIDEO: Akademik Davor Miličić o bolestima koje nose najveći rizik smrtnosti
To su, dodaje, pokazala i brojna istraživanja. Naime, pretpostavlja se da su djeca u dobi do 15 godina osjetljivija na promjenu vremena jer više od ostalih slijede instinkte i reagiraju na utjecaje elektromagnetnih valova, dok ljudi stariji od 50 godina, te posebno iznad 65, već imaju osjetljiviji metabolizam, koji jače reagira na hormonske promjene uzrokovane promjenom vremena, pojašnjava internist prim. dr. Jadranko Jelić.
- Kod visokih temperatura krvne žile se šire kako bismo se bolje znojili i na taj način omogućili termoregulaciji da nas rashlađuje, dok se kod naglih zahlađenja krvne žile naglo stežu. To može biti opasno kod ljudi koji imaju problema s tlakom, jer se tada krvožilni sustav dodatno oštećuje, pojašnjava. Među simptomima na koje treba obratiti pažnju su vrtoglavica, mučnina, umor i općenito slabost, pa i nesvjestica, a kod ljudi koji inače imaju kardiovaskularnih problema, posljedica mogu biti srčani i moždani udar, čak i sa smrtnim ishodom, kaže prim. Jelić. Zbog toga je važno voditi računa o tome da se pripremimo za promjene vremena, dodaje.
- To, među ostalim, znači da se valja odjenuti prikladno za aktualnu temperaturu zraka, a ukoliko ste u rizičnim skupinama, tijekom promjene treba izbjegavati izlazak na otvoreno od 10 do 17 sati - kaže prim. dr. Jelić. Dodaje kako je važno i što češće boraviti u prirodi, jer to pomaže da se organizam lakše prilagodi promjeni vremena. Također, za vrijeme 'teških dana', treba izbjegavati teže fizičke napore, sportske aktivnosti i slično, odnosno svesti ih na minimum, u skladu s time kako se osjećamo, savjetuje liječnik.
- Kad su u pitanju kronični bolesnici, treba imati na umu da je važno redovito uzimati terapiju te malo pozornije pratiti mjerljive parametre. Dakle, možete češće izmjeriti tlak, puls ili šećer i u slučaju zabrinjavajućih rezultata posavjetovati se s liječnikom o potrebi da se promijeni terapija – ističe dr. Mazalin. Najgore što možete učiniti je mijenjati terapiju na svoju ruku, jer time uvelike možete naštetiti svome zdravlju.
Za vrijeme toplih i vlažnih dana dobro je piti puno tekućine, jer se vjerojatno i više znojimo, a korisno je i prilagoditi prehranu. Jedite laganiju hranu, bez previše masnoća i sa što manje soli, no nemojte posve izbjegavati sol – kaže prim. Jelić.
- Znojenjem gubimo sol pa je treba i nadoknaditi. Naravno, bez pretjerivanja – kaže. S druge strane, alkohol je dobro u potpunosti izbaciti, kaže.
U dane kad se osjećate posebno umorno i dekoncentrirano pokušajte odgoditi veće obaveze i zadatke, ili se barem češće odmarajte, kako biste dali organizmu priliku da obnavlja energiju.
Najosjetljiviji srčani bolesnici
Ljudskom tijelu, obično treba četiri do pet sati da se prilagodi promjenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju problema sa srcem. Srčani bolesnici najčešće traže liječničku pomoć kada se naglo smanjuje atmosferski tlak, a vlaga u zraku je velika i uz to puše jak vjetar.
Kronični bolesnici i reumatičari 'predosjećaju' promjene
Kod kroničnih bolesnika nagle promjene vremena pojačavaju već postojeće bolesti. Povećana vlaga u zraku dovodi do pojačanih problema kod reumatskih bolesnika, što se prije svega manifestira kao reumatska bol u zglobovima. Pred promjenu vremena, bolovi se osjećaju i u proširenim venama i drugim, ranije oštećenim tkivima, na mjestima gdje su ožiljci, opekotine i stari prijelomi. Čak su i alergije izraženije pred oluju.