Ako ono što ti treba ne postoji na tržištu, možeš to kreirati sam te ponuditi drugima pa napraviti od toga priču koju će prepoznati cijeli svijet. Tako bi se ukratko mogla opisati priča o poljoprivrednom softveru Agrivi i direktoru istoimene tvrtke Matiji Žulju.
Počelo je tako što je Matija krenuo u osnivanje farme borovnica te na internetu pokušao pronaći što više korisnih informacija o njihovoj sadnji i uzgoju, a lani je “okrunjeno” prvom nagradom na Svjetskom natjecanju startupa u Seulu, i to u konkurenciji među 46 zemalja. Prva nagrada težila je 50.000 dolara, no ona, zapravo, za Agrivi ima puno veću težinu.
- Kad dolazite iz male države koja nije poznata po tehnološkim rješenjima, onda definitivno ovakve nagrade znače puno; daju kredibilitet potreban da možete razgovarati s velikim igračima kojima inače ne biste bili tako zanimljivi - odgovara Matija Žulj na pitanje koliko takva nagrada može biti vjetar u leđa u poslovnom svijetu. To omogućuje lakši dolazak do investitora i novca za osiguranje unapređenja projekta, što je i preduvjet za širenje na nova tržišta te nova zapošljavanja.
A osnova uspjeha su dobra ideja i dobri temelji. Kad je počeo s pripremama za sadnju borovnica, a kako bi se dobro pripremio, Matija Žulj počeo je s pretraživanjem interneta u potrazi za informacijama o najboljoj proizvodnoj praksi oko uzgoja.
- Na internetu je vrlo teško pronaći išta konkretno. Izlistavaju se samo općeniti članci s poljoprivrednih portala. I agronomi nemaju iskustva s kulturama koje nisu standardne kod nas, tako da nisam mogao na jednostavan način doći do konkretnog znanja - govori naš sugovornik. Tako se rodila ideja. Prvo je razgovarao s agronomima i drugim poljoprivrednicima da vidi ima li uopće zanimanja za jednu takvu aplikaciju.
- I kad sam vidio da zanimanja zaista ima, proveo sam istraživanje tržišta koje je pokazalo jasan potencijal ovog segmenta - dodaje. Potom je angažirao programera i agronoma koji su mu pomogli napraviti prototip aplikacije na kojemu su mogli vidjeti kako to zapravo može funkcionirati u praksi.
- Početak je primarno zahtijevao vrijeme, no pomoć programera i agronoma je, naravno, imala svoju cijenu te sam taj dio financirao samostalno. Kada smo razvili prototip i uvjerili se u potencijal tržišta na temelju detaljne analize, pronašao sam i prve privatne investitore koji su vjerovali u projekt. Svi moji prvi investitori su mladi poduzetnici koji su podigli na noge vlastite tvrtke te imaju iskustva kako izgraditi uspješan biznis - kaže Matija Žulj. Od početka, dodaje, aplikacija se razvijala na više jezika. To je zahtijevalo priličan izdatak, no odluka je bila mudra.
- Dvanaest jezika koje podržavamo omogućuju poljoprivrednicima da koriste sustav na svom službenom jeziku. Danas imamo korisnike iz 135 zemalja, što znači da se investicija u višejezičnost itekako isplatila - pojašnjava Žulj. Uz tvrtku u Kutini, Agrivi danas ima tvrtku u Londonu te distributere u nekoliko zemalja. Iako je projekt za natjecanje startup tvrtki u Seulu nominiralo Ministarstvo poduzetništva i obrta, Agrivi do sada nije koristio državne poticaje. Tek će ove godine pokušati iskoristiti poticaje Ministarstva poduzetništva i obrta. Dodatni novac svakako bi dobrodošao jer aplikacija se stalno usavršava.
- Svaka tri, četiri tjedna ponudimo korisnicima nove mogućnosti. Razvoj je dobrim dijelom zasnovan na povratnim informacijama kupaca. S obzirom na to da ih ima sa svih kontinenata, prilično je zabavno uskladiti razvojni proces koji zadovoljava potrebe različitih tržišta. S kupcima smo stalno u kontaktu, analiziramo što se i kako koristi te što treba poboljšati - ističe Žulj.
Šalje alarm o bolestima
Kad kreirate novu sezonu za kulturu koju uzgajate, dobijete 15-20 zadataka koje trebate odraditi te sezone s opisima kako i zašto. Sustav prati vremenske uvjete na svakom polju te, kad detektira moguću pojavu bolesti i štetnika, alarmira poljoprivrednika da odradi zaštitu i savjetuje čime može tretirati biljke. To se temelji na sedmodnevnoj prognozi i trogodišnjoj povijesti vremenskih uvjeta za svako polje, kaže Žulj.