Nekoliko malih promjena u svakodnevnoj rutini moglo bi vam dodati godine života. Naime, kombinirane promjene u spavanju, tjelesnoj aktivnosti i prehrani mogu značajno produljiti životni vijek i broj godina provedenih u dobrom zdravlju, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet.
POGLEDAJTE VIDEO:
Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyju analizirali su podatke 59.078 odraslih osoba iz baze UK Biobank. Njihovi obrasci spavanja i tjelesna aktivnost mjerili su se pomoću nosivih uređaja, dok je prehrana procijenjena putem upitnika.
Analiza je procijenila kako promjene u tim navikama utječu na duljinu života i tzv. healthspan – broj godina provedenih bez ozbiljnih kroničnih bolesti, u usporedbi s osobama koje imaju manje zdrave obrasce ponašanja.
Kada se kombiniraju, sljedeće promjene u spavanju, kretanju i prehrani povezane su s otprilike jednom dodatnom godinom života:
- dodatnih pet minuta sna dnevno
- dodatne dvije minute umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, bilo kao dio treninga ili općeg kretanja
- blago poboljšanje kvalitete prehrane ili povećanje indeksa kvalitete prehrane za pet bodova
To poboljšanje prehrane, navode istraživači, može uključivati dodatnu polovicu porcije povrća ili 1,5 porcija cjelovitih žitarica dnevno.
Kombinirano povećanje od 24 dodatne minute sna dnevno, 3,7 dodatnih minuta tjelesne aktivnosti i povećanje kvalitete prehrane za 23 boda povezano je s četiri dodatne godine života.
Prilagodba sva tri ponašanja istodobno pokazala se kao najkorisnija te je, prema nalazima, pridonijela povećanju očekivanog životnog vijeka za oko devet godina.
- Naši nalazi sugeriraju da vrlo male, realno ostvarive, kombinirane promjene u ponašanjima vezanim uz spavanje, tjelesnu aktivnost i prehranu mogu predstavljati snažnu priliku za produljenje života barem za jednu godinu, dok su za sprječavanje kroničnih bolesti tijekom više godina potrebne nešto veće promjene ponašanja - zaključili su istraživači.
Upozorili su da su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se ovi nalazi uključe u javnozdravstvene preporuke.
Slično istraživanje, također objavljeno u The Lancetu istoga dana, pokazalo je da i male promjene u kretanju doprinose smanjenju rizika od smrtnosti.
Sudjelovanje u dodatnih pet minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, poput hodanja, bilo je povezano s 10-postotnim smanjenjem rizika od smrti kod odraslih osoba koje inače u prosjeku imaju oko 17 minuta dnevne aktivnosti, pokazalo je istraživanje. Kod manje aktivnih odraslih osoba smanjenje rizika iznosilo je 6 posto.
Istraživanje, koje je obuhvatilo 135.000 odraslih osoba u Švedskoj, SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu, također je pokazalo da smanjenje sjedenja za 30 minuta dnevno doprinosi smanjenju rizika od smrti za 7 posto kod osoba koje dnevno provode oko 10 sati u sjedilačkom položaju.
Osobe koje provode oko 12 sati dnevno sjedeći mogle bi smanjiti rizik od smrti za 3 posto ako to vrijeme skrate za 30 minuta.
Najveća korist zabilježena je kod 20 posto najmanje aktivnih sudionika istraživanja koji su povećali tjelesnu aktivnost za pet minuta dnevno.
Općenito, istraživanje je pokazalo da dodavanje 10 minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno povezano s 15-postotnim smanjenjem ukupne smrtnosti kod većine odraslih osoba, dok je smanjenje sjedenja za jedan sat povezano s 13-postotnim smanjenjem stope smrtnosti.
Istraživači su priznali da studija ima određena ograničenja. Budući da je bila opservacijskog karaktera, mogla je pokazati samo povezanost, ali ne i dokazati da povećana tjelesna aktivnost ili smanjeno sjedenje izravno uzrokuje manju smrtnost. Također se djelomično oslanjala na samoprijavljene podatke, a na rezultate su mogli utjecati i drugi vanjski čimbenici.