Studenti koji su prije ispita zapisali anksiozne misli pet posto su ga bolje riješili nego ako se nisu oslobodili turobna razmišljanja, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Chicago. Skupina koja nije imala priliku za takvo “jadanje samom sebi” test je riješila 12 posto lošije. Nije riječ samo o pisanju, nego je potrebno izraziti emocije, ističu istraživači. Jer oni koji su pisali o tome što misle da će u testu biti ili su prepričavali prošla iskustva ispitivanja, nisu pokazali napredak. 

- Pišući o svojim brigama, studenti imaju priliku preispitati situaciju koja ih čini ekstremno nervoznima i osloboditi se te misli. Tako oslobađaju prostor u memoriji i povećavaju sposobnost fokusiranja - pojašnjava Sian Beilock, jedan od voditelja istraživanja. 

Napredak nakon stavljanja emocija na papir istraživači su zabilježili i kod depresivnih pacijenata. Zapisivanje emocija utječe na emocionalnu, ali i fizičku dobrobit čovjeka, tvrdi psiholog Geoff Cohen. 

“Stvarno sam super” 

Potiskivanje neugodnih emocija i opetovano uvjeravanje samog sebe kako je sve u redu ne donose dobre rezultate, tvrde psiholozi.

Bez knedle 

Tek deset minuta zapisivanja turobnih misli vezanih uz ispit dovoljno je da se poboljša učinkovitost na testu, pokazalo je američko istraživanje.